Bosna i Hercegovina nije postigla napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija i zaštiti novinara kroz osiguravanje adekvatnog odgovora sudstva na slučajeve prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te osiguravanje finansijske održivosti sistema javnog emitovanja, zaključio je Izvještaj Evropske unije o BiH.

Politički uticaj na emitere i dalje je prisutan, podsjeća izvještaj, i potrebno je osigurati finansijsku održivost kao i pravni okvir za funkcionisanje sistema javnog emitovanja. Politički pritisci, zastrašivanja i maltretiranja novinara, uključujući i fizičke i verbalne napade, i dalje prolaze bez adekvatnih reakcija institucija.

-Ozbiljna zabrinutost postoji zbog političkih pritisaka, zastrašivanja i prijetnji novinarima, posebno ženama novinarkama. Vlasti nastavljaju zanemarivati zastrašivanja novinara i njihove reakcije ostaju slabe. Javne institucije ne prikupljaju podatke o napadima na novinare i medijske radnike - kaže se u izvještaju i dodaje kako su tokom 2019 BiH novinari zabilježili 56 napada na prava novinara od čega je bilo devet fizičkih napada, 21 prijetnja od čega osam smrću, ka oi deset slučajeva političkih pritisaka. Dodatnih 29 slučajeva je zabilježeno od početka ove godine.

U predstojećoj godini BiH bi posebno trebala da osigura zaštitu novinara i institucionalni odgovor na prijetnje i nasilje nad njima, da osigura finansijsku održivost i političku neovisnost javnih emitera, uskladi entitetske zakone sa onima na državnom nivou u oblasti javnog emitiranja kao i da usvoji zakone o transparentnosti vlasništva nad medijima i o oglašavanju.

Slab ili nikakav napredak zabilježen je i u drugim oblastima. Tokom najvećeg dijela izvještajnog perioda, rad Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bio je blokiran usljed političkih razloga, a Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR) u vezi sa odlukom u predmetu Sejdić-Finci i drugim povezanim predmetima. Nije postignut napredak u unapređenju izbornog okvira u skladu s evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih stranaka, a nije bilo napretka ni u reformi javne uprave ni u oblasti pravosuđa. 

Izvještaj je podsjetio i da nije postignut napredak u osiguravanju povoljnog okruženja za civilno društvo i da je i dalje potrebno osigurati značajne i sistemske konsultacije s civilnim društvom. I dalje su prisutni izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebno u Republici Srpskoj. Potrebne su značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja politička prava te ukinula praksa „dvije škole pod jednim krovom“ i osiguralo inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve.

Potrebno je i spriječiti razvoj humanitarne krize i osigurati učinkovitu koordinaciju, na svim nivoima, u upravljanju granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama, kao i funkcionisanje sistema azila.

Po pitanju ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je postigla ograničen napredak i nalazi se u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Kvalitet privrednog upravljanja otežan je usred zastoja u uspostavljanju vlasti i nedovoljne saradnje na entitetskim i državnom nivou, onemogućavajući, između ostalog, napredak u smislu unapređenja poslovnog okruženja koje ograničavaju značajne slabosti, uključujući procedure ulaska i izlaska s tržišta, vladavinu prava, te nadzorne i regulatorne institucije. Snažna domaća potražnja pogodovala je ekonomskom rastu, a odražavala je značajne prilive doznaka radnika i nisku stopu inflacije. Javni sektor i dalje ostaje preglomazan. Finansijski sektor ostaje stabilan, uz povećanje kredita i pad nezaposlenosti, dijelom i zbog značajnog odljeva radne snage. Ipak ekonomski uticaj KOVID-19 pandemije doveo je do naglog pada ekonomskih aktivnosti i pogoršanja na tržištu rada.

Bosna i Hercegovina je postigla ograničen napredak i još uvijek je u ranoj fazi u smislu kapaciteta potrebnih da se nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama u EU. Ukupna kvaliteta obrazovanja i dalje je niska, dok su mjere za poboljšanje transportne i energetske infrastrukture i dalje nedovoljne. Obim strukturnog prilagođavanja je ograničen, premda je došlo do određene diversifikacije u trgovinskoj strukturi zemlje.

Bosna i Hercegovina je sveukupno u ranoj fazi odnosno ima određeni nivo pripremljenosti i sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU te treba značajno ubrzati proces usklađivanja s pravnom stečevinom Unije, i provesti i provoditi prateće zakonodavstvo.

Tokom izvještajnog perioda ostvaren je nikakav ili ograničen napredak po različitim poglavljima pravne stečevine Unije. Posebnu pažnju treba posvetiti oblastima slobodnog kretanja roba, pravu poslovnog nastana i slobodi pružanja usluga, informacionom društvu i medijima, poljoprivredi i ruralnom razvoju, ribarstvu, transportnoj politici, energetici, ekonomskoj i monetarnoj politici, statistici, socijalnoj politici i zapošljavanju, preduzetništvu i industrijskoj politici, regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata, obrazovanju i kulturi, zaštiti potrošača i zdravlja te finansijskoj kontroli.