Interes građana za odlazak iz Srpske i BiH nimalo ne jenjava. Štaviše, sve više ih je spremno da spakuje kofere i, ako je moguće, sa ovih prostora ode jednom za svagda.

Kada biste ih pitali šta je to što ih tjera odavde, jedini odgovor zasigurno ne bi bio skupoća i male plate.

Naravno, u inostranstvo idu i zbog lošeg ovdašnjeg životnog standarda i želje da svojoj djeci obezbijede neko bolje sutra, ali im je, svakako, dozlogrdilo da žive od izbora do izbora, nadajući se nekim promjenama nabolje.

Karta u jednom pravcu

Te promjene, nažalost, uglavnom izostaju, tako da oni koji ostaju nastavljaju da se spotiču o korupciju, nepotizam, probleme u zapošljavanju, obrazovanju, liječenju…

Zato ne čudi što mnogi, prije svega mlađi i obrazovani, i nogama i rukama „kopaju“ da odu odavdje, po mogućnosti u jednom pravcu.

Istraživanje Instituta za razvoj mladih „KULT“ pokazalo je da, od ukupnog broja ispitanika, polovina želi da napusti BiH, a namjera većine je da se dočepa Njemačke ili neke druge zapadnoevropske države.

– U Njemačkoj bi uskoro trebalo da bude usvojen novi zakon o imigraciji, što će olakšati odlazak građana Zapadnog Balkana u ovu državu. Takođe, od kako je Hrvatska postala članica šengenske zone, treba očekivati eksploziju odlaska naših ljudi u Njemačku preko ove države. Naime, oni će lakše dobijati hrvatske vize, pa će preko hrvatskih firmi odlaziti da rade po evropskim zemljama, kao podizvođači. Slično je i sa Slovenijom i Češkom – kaže za „Srpskainfo“ Vlastimir Vidić iz agencije „Skener Global“ Minhen.

Naglašava da interes građana BiH za odlazak sa ovih prostora ne jenjava.

– Ljudi, jednostavno, vape za boljim životom. Najprije ode jedan član, a onda, uglavnom, slijedi spajanje porodica. Mladi i ljudi srednje životne dobi najčešće odlaze sa željom da se nikada ne vrate – naglašava Vidić.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, za 11 mjeseci lane u Njemačku i Sloveniju otišlo je 17.700 ljudi. Od 2013, pa zaključno sa prošlom godinom, samo u ove dve države je, preko ARZ, otišlo skoro 102.000 stanovnika BiH.

Četvrt miliona ljudi otišlo

Demografi upozoravaju da se od 2013. do kraja 2021. iz BiH iselilo skoro 234.000 ljudi.

– Već sada, Njemačka traži sve više radnika sa prostora Zapadnog Balkana. To znači da bi uskoro državljani tih zemalja mogli da dobiju povlašćeni pristup njemačkom tržištu rada, kroz dupliranje godišnje kvote na 50.000 radnika i uvođenje „karte šansi“, kao jedne vrste zelenog kartona – kaže za „Srpskainfo“ profesor demografije Stevo Pašalić.

Prema njegovim riječima, uz olakšice koje zemlje Zapadne Evrope uvode, nerealno je očekivati da ljudi ovdje ostanu, ako se nešto brzo ne promijeni.

– U ovom trenutku, u Njemačkoj se najviše traže medicinski radnici, ljekari, stomatolozi, medicinske sestre, gerontološke sestre, te skoro svi zanati. Širok je spektar zanimanja, ali najviše su u pitanju sektori ugostiteljstva, građevine, medicine i uslužnih djelatnosti. Sve ovo znači da moramo krenuti sa reformom obrazovnog sistema, da se promovišu, na primjer, zanatski poslovi. Tako se kod nas na zanimanja koja su deficitarna upisuje po nekoliko učenika u školama, poput tesara, zidara… Dualno obrazovanje je u nekim zemljama dalo određene rezultate, ali su se u njegovoj primjeni uočile određene manjkavosti. Prosto, disbalans na tržištu rada mora se anulirati – upozorava Pašalić.

Preduzeća bez radnika

Činjenica je da je, zbog sve masovnijeg odlaska naših ljudi u inostranstvo, u Srpskoj i BiH sve osjetniji nedostatak radnika.

– Kako je veliki broj naših ljudi priliku za rad i život već potražio u inostranstvu u posljednje vrijeme, posljedice nedostatka radnika osjete sve branše, odnosno mnogi poslodavci. Najviše je otišlo majstora, usko stručne specijalističke radne snage, kao i običnih radnika. A usko stručnu radnu snagu je teško, gotovo nemoguće nadoknaditi u kratkom roku – ističe za Srpskainfo direktor Agencije za posredovanje u zapošljavanju „Spektar“ Banjaluka, Miroslav Vukajlović.

Upozorava da su posljedice po preduzeća koja su ostala bez tih radnika velike.

– Njihove ukupne performanse i konkurentnost padaju iz dana u dan, što ugrožava opstanak tih organizacija, a samim tim i postojećih radnih mjesta. Primjetno je i da odlazak „obične“ radne snage, za razliku od prethodnih vremena, već izaziva brojne probleme u popuni radnih mjesta. To su poslovi za koje ne treba prethodno znanje, kao što su jednostavni poslovi u proizvodnji, razne vrste pomoćnih i sezonskih poslova, poslovi dostave – kaže Vukajlović.

Gubimo ljudski kapital

Prema podacima u izvještaju UN za 2022. godinu „Perspektive svjetskog stanovništva“, BiH zauzima neslavno prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu. Naime, kako se ističe u izvještaju, BiH godišnje gubi više od 1,5 odsto svog stanovništva. Pod naslovom „Ova balkanska zemlja godišnje izgubi jedan cijeli grad“, austrijski list „Heute“ objavio je tekst o iseljavanju iz BiH, naglašavajući kako se taj trend i dalje nastavlja.

– Međutim, migracioni obrazac se promijenio i to se prvenstveno ogleda u strukturi onih koje odlaze, te načinu i motivima odlaska. Nekada je među migrantima najzastupljenija bila niskokvalifikovana muška radna snaga, dok su danas nosioci migracionih procesa visokoobrazovane osobe. Odliv stručnjaka, uz starenje stanovništva i opadanje ionako niske stope nataliteta, zasigurno predstavlja jedan od najvećih izazova savremenog društva u BiH. Osim što iseljenici odnose svoj bioreprodukcioni potencijal, jer se uglavnom radi o osobama u optimalnoj reproduktivnoj dobi, njihovim odlaskom istovremeno se gubi i vrijedan, a često i nenadoknadiv ljudski kapital – upozorava Pašalić.