U tekstu koji je reakcija na zabranu gusala u Beranama od strane Turaka, ovaj cetinjski list saosjećao je sa svojom srpskom braćom iz Berana, ističići da su gusle srpski instrument koji je liječio rane Srbima i u najcrnjim danima.

Taj srpski instrument, pisao je ,,Cetinjski list“, služio je da se ne zaboravi slava i veličina Srba i da krijepi srpski narod na istrajnost.

– Između ostalih naredbi, koje skupa sužavaju slobodu Srbinovu, mjesne vlasti u Beranama izdale su jednu, u kojoj se zabranjuje upotreba srpskih gusala – toga omiljenog srpskog instrumenta, koji mu je u najcrnjim danima ropstva liječio ranjene grudi, opominjao ga na nekadašnju slavu i veličinu, krijepio ga na istrajnost, ovako je opisivao značaj gusala za srpski narod ovaj cetinjski list u januaru 1910.

,,Cetinjski vjesnik“, 1910.

Ovakvu zabranu za tradicionalni srpski instrument ,,Cetinjski vjesnik“ nazvao je nečuvenim divljaštvom, a gusle srpskom svetinjom za koju su, kako se ističe u tekstu, otpjevali i molitvu.

– …Dok vječna pravda ne izreče svoj sud nad grubom silom i nečuvenim varvarstvom – dakle, toj svetinji Srbinovoj među nama otpjevalo se ,,Svjati Bože“, zaključuje se izvještaj ,,Cetinjskog lista“ o položaju Srba u Beranama.

* U ,,Cetinjskom vjesniku“ su u svakom broju bile rubrike Srpstvo i Slovenstvo u kojima su se pratila sva važna dešavanja i vijesti značajne za Srbe iz svih krajeva, oslobođenih i neoslobođenih, kao i važne vijesti iz slovenskih zemalja.