Cilj ukrajinske diverzije u nuklearnoj elektrani „Zaporožje“ bio je pokušaj da se Moskva optuži za stvaranje izvora radioaktivne kontaminacije i za katastrofalne posljedice koje bi uslijedile.

Drugim riječima, cilj je da se Rusija dodatno ocrni i satanizuje, što bi trebalo da posluži kao izgovor za dalje jačanje antiruskih sankcija.

Rusko ministarstvo odbrane je požar koji je prošle noći izazvan u najvećoj nuklearki u Evropi nazvalo „monstruoznom provokacijom“, dodajući da „kijevski režim ili ima zločinačke namjere ili je izgubio kontrolu nad svojim diverzantima“.

Danas je nuklearno pitanje za sve u Ukrajini od velikog interesa, od Vladimira Zelenskog, koji svijet plaši povlačenjem iz Budimpeštanskog memoranduma do terorističkih grupa nacionalnih bataljona, koji i dalje nastavljaju da se „vrte“ oko nuklearnih elektrana kako bi izvršili sabotažu i time posijale strah i paniku među stanovništvom ne samo Ukrajine, nego i cijele Evrope, kaže ruski vojni ekspert Andrej Koškin.

- Na osnovu te strategije, oni pokušavaju ne samo da izvrše terorističke provokacije, nego i da stvore čitav sistem protiv atomskih elektrana kako bi svijet gurnuli u strah od nuklearne katastrofe, slične onoj kakvu smo imali u Černobilju. U takvoj situaciji, ovo je jedan od načina da se uroni u haos i da se još jednom privuče pažnja svjetske zajednice, kako bi se ocrnile Oružane snage Rusije i Rusija u cjelini - upozorava Koškin.

Diverzije na nuklearke za Ruse nisu iznenađenje

Koškin ističe da iza takvih akcija kijevskog režima zapravo stoje strani savjetnici i instruktori koji imaju za cilj da nastave „što jače i što duže“ vojno-politički, humanitarni i informacioni pritisak na Rusiju .

- Zato odugovlače pregovore, prave pometnju, dijele oružje, puštaju zatvorenike. Sve to rade kako bi izazvali što veće krvoproliće među civilima. To će, naravno, dovesti do toga da se iz stanja straha pređe u stanje panike. To im je potrebno da bi nastavili da uvode dodatne sankcije i kako bi ocrnili Rusiju - ističe ekspert.

Elektranu i teritoriju oko nje čuvale su ruske snage u proteklih pet dana, međutim, prošle noći su kijevski nacionalistički bataljoni otvorili vatru na ruske vojnike iz objekata za obuku koji se nalaze van same elektrane, i to sa ciljem da se isprovocira uzvratna paljba.

Ruske snage su uspjele da eliminišu prijetnju, međutim, prilikom napuštanja objekta ukrajinska diverzantska grupa je zapalila zgradu.

Ukrajinski graničar Aleksandar Didenko potvrdio je da su od ranije postojali takvi planovi i da su ukrajinski nacionalisti pripremali provokaciju kako bi diskreditovali rusku vojsku i optužili je za taj događaj.

Ovaj graničar, koji je pribjegao iz Ukrajine u Rusiju, rekao je da se i prije početka ruske specijalne operacije u Ukrajini suočavao sa satanizacijom ruske vojske i neodlučnošću sopstvene komande.

Ruski eksperti su takođe danima prije ovog događaja upozoravali da je Kijev u stanju da inscenira terorističke napade ili čak provokacije na nuklearkama kako bi optužila Rusiju za „strašne zločine“.

Upravo se to i dogodilo, jer su ukrajinske vlasti požurile sa optužbama na račun Rusije, tvrdeći da je rusko granatiranje izazvalo požar u zgradi u kompleksu nuklearke.

Ruska vojska i Černobilj čuva od terorista

Ono što je najvažnije jeste da je moguća katastrofa spriječena. Požar je ugašen, a tom prilikom nije bilo ni žrtava ni povrijeđenih. Svi zaposleni u nuklearci rade u redovnom režimu, a nivo radijacije u okolini elektrane je u granicama normale.

Ruski eksperti ističu da su energetski blokovi stanice pouzdano zaštićeni i da je njihova konstrukcija otporna i na daleko ozbiljnije incidente.

Kako ističu, stanica je u stanju da izdrži i pad Boinga-747 na nju.

- Zgrada koja je gorjela nalazi se van zatvorene zone nuklearke. Od punkta treba hodati još nekoliko stotina metara do same stanice, do bloka. Požar van stanice, koji je ugašen, ne predstavlja nikakvu prijetnju. Ali unutar stanice postoje skladišta za nuklearni otpad, a ti objekti su veoma opasni. Ovdje treba da razgovaramo o ovom problemu potpuno mirno, jer se, naravno, moraju izbjeći svi rizici - rekao je Valerij Menšikov, član javnog savjeta državne korporacije Rosatom i član savjeta Centra za ekološku politiku Rusije.

Ako se izuzme atomska elektrana „Černobilj“, koja je zatvorena 2000. godine, Ukrajina ima četiri nuklearne elektrane, a to su „Zaporožje“, „Južnoukrajinska elektrana“, „Hmeljnicki“ i „Rivno“.

Nuklearna elektrana „Zaporožje“ 

Nuklearna elektrana „Zaporožje“ na jugoistoku Ukrajine kod grada Energodara, koji je sada takođe pod kontrolom ruske vojske, izgrađena je između 1984. i 1995. godine i najveća je nuklearna elektrana u Evropi i deveta po veličini u svijetu.

Ima šest reaktora, ukupne snage oko 6.000 MVt, što je dovoljno energije za otprilike četiri miliona domova.

Prije početka ukrajinske krize, 2014. godine, u stanici je radilo 11.500 ljudi.

Takođe, ruska vojska je preuzela kontrolu i nad bivšom nuklearnom elektranom „Černobilj“, koja je sada obezbijeđena i tako sačuvana od grupa nacionalista i drugih terorističkih organizacija koje su mogle da izazovu „nuklearnu provokaciju”.