Tokom pandemije korona virusa došlo je do značajnog pada novčanih doznaka iz inostranstva, a u ovom periodu zabilježen je i daleko manji dolazak u BiH naših ljudi koji žive i rade u Evropi.

Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su u prvom kvartalu ove godine novčane doznake iznosile 637 miliona KM, što je za tri odsto manje nego u istom periodu lani.

– Međutim, usljed poremećaja tokom drugog kvartala, očekuje se da će doći do znatnog smanjenja novčanih doznaka iz inostranstva – potvrdili su za Srpskainfo u ovoj banci.

Izjalovile su se i nade domaćih ugostitelja, frizera, stomatologa da će naši ljudi iz inostranstva dolaziti bar približno kao ranijih godina, što bi u dobroj mjeri popravilo njihov promet, koji je desetkovan tokom epidemije.

Rekord u 2019.

Međutim, ljeto je prošlo, a građani BiH koji žive u inostranstvu su, uglavnom, ostajali tu gdje jesu, dok su prilično rijetki među njima dolazili u posjetu svojima u domovini, što potvrđuju i u udruženjima iz BiH koja sarađuju s dijasporom.

U udruženju „Naša perspektiva“ podsjećaju da je lani zabilježen rekordan nivo novčanih doznaka. 

– Međutim, za očekivati je da će doznake u ovoj godini znatno opasti. Naši ljudi se trenutno nalaze u zemljama koje su najviše pogođene pandemijom i krizom koju je ona izazvala. Za očekivati je da će jedan dio njih ostati bez posla, te neće biti u mogućnosti da pomaže rodbini i prijateljima u BiH, kao što je to bio slučaj do sada – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Armin Alijagić.

Novčane doznake

On se najviše plaši posljedica nedolaska dijaspore tokom ljetnjih mjeseci. 

– Svi znamo da na stotine hiljada naših državljana iz inostranstva borave u rodnom kraju tokom ljeta. Prilikom svog boravka, dijaspora troši i održava brojne uslužne sektore. Bojim se da će, zbog njihovog nedolaska ovog ljeta brojni uslužni djelatnici, kao što su ugostiteljski objekti, frizeri, stomatološke ordinacije, automehaničari, vremenom biti primorani da prestanu s radom – kaže on.

Dodaje da, u normalnim okolnostima, dijaspora u novčanim doznakama pošalje oko dvije milijarde dolara na godišnjem nivou putem formalnih, i još toliko putem neformalnih kanala. 

Dijaspora već godinama prevenira ekonomski kolaps u zemlji.

Armin Alijagić

– Procjena je da tokom ljetnjih mjeseci dijaspora potroši još dodatnih milijardu dolara. Kada sve saberemo, možemo zaključiti da dijaspora s jednom trećinom učestvuje u domaćem BDP, i već godinama prevenira ekonomski kolaps u zemlji – naglašava Alijagić.   

Ključ u bravu

U Udruženju radnika u ugostiteljstvu i turizmu RS naglašavaju da su u vodu pale njihove nade da će ih ovog ljeta barem dijaspora koliko-toliko iščupati. 

– Ove godine su naši ljudi koji žive i rade u inostranstvu kudikamo manje dolazili, a i oni koji su dio ljeta proveli u Srpskoj i BiH manje su trošili. Naime, i u zemljama iz kojih dolaze epidemija korona virusa je izazvala krizu. Ranijih godina, porodice koje su godišnje odmore provodile ovdje gotovo da su se u potpunosti hranile u restoranima, a daleko više novca su trošili i u kafićima i trgovinama. To su ljudi koji, inače, ne žale da potroše i koji ne gledaju šta koliko košta. Međutim, ove godine toga nije bilo – naglašava za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Željko Tatić.

Kako kaže, dijaspora ove godine šalje i daleko manje novca svojima u BiH.

– Sve to utiče na smanjenje potrošnje, što se, opet, negativno odražava ne samo na nas, nego i na brojne druge uslužne djelatnosti. Ovu godinu ćemo dugo pamtiti po rekordno lošem poslovanju. Neki su već stavili ključ u bravu, a plašimo se da će se posljedice krize izazvane epidemijom korona virusa tek u narednom periodu ispoljiti u punoj snazi – poručuje Tatić.

Strani investitori oprezniji

Kad je riječ o ulaganjima u BiH, u udruženju „Naša perspektiva“ naglašavaju da će, u narednom periodu, investitori iz dijaspore biti oprezniji.

– S druge strane, u sklopu USAID Diaspora Invest projekta, koji sprovodimo, imamo program dodjele bespovratnih sredstava. U toku pandemije imali smo dva poziva za investitore iz dijaspore. U oba poziva interes dijaspore je bio jednak onome prije pandemije, što potvrđuje da je dijaspora, uprkos novonastaloj situaciji, spremna da ulaže u zemlju ili mjesto porijekla, što ih znatno razlikuje od „ostalih“ stranih investitora – objašnjava Alijagić.

Ističe da oko 80 odsto dijaspore BiH uglavnom živi u zemljama Zapadne Evrope, te Sjeverne Amerike i Australije.

– Sve više ih se nastanjuje i u bogate zemlje Bliskog Istoka, kao što su Doha i Kuvajt. Procjenjuje se da oko dva miliona građana porijeklom iz BiH živi u inostranstvu, što čini više od 50 odsto njenog stanovništva – kaže Alijagić.

Prema njegovim riječima, pomoć dijaspore u narednom periodu zavisiće od toga do koje mjere će BiH biti pogođena ovom krizom.

– Jedno je sigurno, a to je da se dijaspora u vremenima ekonomskih i ekoloških nepogoda pokazala spremna da pomogne zemlji porijekla – poručuje Alijagić.