Stvaralaštvo Željka Grujića je nacionalno blago koje treba čitati i doštampavati, a izvjesno je da će ovaj preminuli stvaralac dobiti autorsku satisfakciju i u javnosti, makar i posthumno, poručeno je danas na Palama sa okruglog stola posvećenog ovom intelektualcu koji je i nekadašnji glavni i odgovorni urednik Srne.

Akademik Ranko Popović rekao je da Grujić koji je bio pjesnik, esejista, književni kritičar i novinar trećinu svoga opusa dobija posthumno jer je posljednjih godina života žurio da završi izuzetno težak posao.

- Sa pojavljivanjem njegove treće posthumno objavljene knjige `Mljetovanje`, mi dobijamo prave pune obrise njegovog opusa koji je danas vrlo impozantan i raznolik - izjavio je Popović novinarima nakon okruglog stola.

Popović se nada da će Grujićeve knjige stići do čitalaca jer bez njih nema ni knjiga ni autora.

- Ima mnogo razloga za to bez obzira da li se radi o Grujićevoj beletristici ili publicistici u kojoj je imao mnogo političkih elemenata - naveo je Popović i dodao da je Grujić sve radio temeljno, što je bila njegova ključna stvaralačka osobina.

Popović je uvjeren da će Grujić dobiti autorsku satisfakciju u javnosti, pa makar i posthumno.

Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevo Vladan Bartula rekao je da se na ovoj visokoobrazovnoj ustanovi treći put održava okrugli sto na kojem se danas od učesnika moglo čuti o širokom spektru Grujićevog stvaralačkog dara i rada.

- Ljudi koji su učestvovali u okruglom stolu su iz različitih uglova pokušali da osvijetle Grujićev rad i pokazali da je on ostavio jako široku i bogatu stvaralačku biblioteku – beletrističku, književnu, poetsku, eseističku, kritičku, političku, novinarsku i uopšte medijsku. Pisao je o različitim temama koje su od suštinske važnosti za identitet srpskog naroda - istakao je Bartula.

On je podsjetio da je na okruglom stolu jedan od učesnika rekao da je Grujićevo djelo nacionalno blago koje treba čitati i doštampavati, te da su njegovi izdavači najviše bili Matična biblioteka Istočno Sarajevo, Narodna biblioteka Pale i Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta".

Prema Bartulinim riječima, u narednom periodu će razmotriti kako da sa ovim izdavačima distribuiraju Grujićeva djela do čitalaca da bi ih što više upoznalo jer su neprocjenjiva.

Okruglim stolom na Filozofskom fakultetu na Palama završena manifestacija "Dani Željka Grujića".

Pethodno je u Hramu Svetog arhangela Gavrila na Palama služen pomen Grujiću.

Željko Grujić rođen je 1961. godine u Sarajevu. Od početka rata radio je kao novinar u Srni, a 1994-1997. bio glavni i odgovorni urednik Agencije.

Početkom 2000. godine Grujić se povlači iz novinarstva, a od 2004. nastavlja profesionalni rad u Narodnoj biblioteci Pale, u kojoj je pokrenuo Zavičajno od‌jeljenje, jedno od najboljih u Republici Srpskoj.

Grujić je bio član Udruženja književnika Republike Srpske.

On je objavio je zbirke poezije "Soneti saučešća", "Ruže Jerihona", "Stid i mjesečina", te knjigu publicističkih tekstova "Krstonoše i sizifovci". Njegova posljednja knjiga "Ubi me nejaka riječ" objavljena je u izdanju Matične biblioteke Istočno Sarajevo.

Na Sarajevskim danima poezije 2001. godine Grujić je dobio nagradu "Pjesnik – svjedok vremena" za zbirku poezije "Ruže Jerihona", koja je proglašena i najboljom knjigom pjesama u Republici Srpskoj objavljenom u 2000. godini.

Na "Vidovdanskim pjesničkim susretima" na Sokocu 2018. godine Grujić je nagrađen "Vidovdanskom poveljom" za zbirku pjesama "Stid i mjesečina".

Grujić je preminuo 3. septembra 2022. godine na Palama u 61. godini.

Manifestaciju "Dani Željka Grujića" organizuje Narodna biblioteka Pale i Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu.