Položaj srpskog jezika u Crnoj Gori ostaje jedna od najosjetljivijih tema u sferi kulture i obrazovanja. Iako je srpski jezik najrasprostranjeniji u svakodnevnom govoru, njegov status u institucijama, medijima i školstvu često je predmet besmislenih, ispolitizovanih i nestručnih sporova.

Prema rezultatima najnovijeg popisa stanovništva, kao i prethodnog, srpski jezik je jezik kojim govori više od 40% građana Crne Gore, što ga čini najzastupljenijim u zemlji. Uprkos tome, Ustav Crne Gore usvojen 2007. godine propisuje da je crnogorski službeni jezik, dok je srpski sveden na sekundarnu ulogu. Ovakva odluka izazvala je duboke podjele u društvu i konstantne političke rasprave.

Posebno je složena situacija u obrazovanju. Iako učenici formalno imaju mogućnost da nastavu pohađaju na srpskom, u praksi se susreću sa brojnim ograničenjima. Udžbenici su uglavnom dostupni na tzv. crnogorskom, a srpski je potisnut na marginu u nastavnom programu. O ovome već dugo govore stručnjaci iz oblasti jezika, ali nadležne institucije nisu preduzele značajne korake kako bi ovaj problem bio riješen.

Da je situacija zabrinjavajuća, potvrdila je u ranijem intervuju i prof. dr Jelica Stojanović, predsjednik Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, koja ističe da učenici koji žele da uče na srpskom često nemaju ravnopravan položaj.

- Učenici koji izaberu srpski jezik susreću se sa brojnim poteškoćama, od nedostatka udžbenika do sistemske diskriminacije. Ovo nije samo pitanje lingvistike, već i kulturnog identiteta - rekla je Stojanović.

Problemi nisu ograničeni samo na obrazovni sistem, već su prisutni i u svakodnevnoj praksi. U administrativnim procedurama, građani koji koriste srpski često su primorani da ga „prilagođavaju“ crnogorskom kako bi im dokumenta bila priznata, što stvara osjećaj pravne nesigurnosti. Osim toga, mediji koji emituju programe na srpskom jeziku nalaze se pod određenim pritiscima, a njihov uticaj je znatno ograničen.

O ovoj temi je prije mjesec dana govorio i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, ističući da je nemoguće zanemariti pravo najbrojnije jezičke zajednice u zemlji na adekvatan status srpskog jezika.

- Polazeći od potrebe za nacionalnim pomirenjem nakon političkih turbulencija iz prošlosti, neophodno je da do novih ustavnih i zakonskih rješenja dođemo kroz dijalog i institucionalne procedure - rekao je Mandić u intervjuu za list „Politika“.

On je naglasio da proces borbe za status srpskog jezika traje već duže vrijeme i da je sada pravi trenutak za otvaranje šire javne rasprave o ovom pitanju.

- Borba za ravnopravan položaj srpskog jezika nije započela juče, već onog trenutka kada je 2007. godine donesen Ustav koji nije odražavao stvarnu jezičku strukturu Crne Gore. Tadašnja parlamentarna većina ignorisala je zahtjeve srpskog naroda, uvodeći identitetske promjene suprotne istorijskim činjenicama. Popis iz 2023. godine jasno je pokazao da se Ustav mora uskladiti sa realnošću. Stoga je logično da nova parlamentarna većina ispravi ovu nepravdu, ukloni diskriminatorne odredbe i kroz dijalog dođe do pravednog rješenja - poručio je Mandić.

On je kritikovao opoziciju koja, kako kaže, pokušava da spriječi bilo kakvu promjenu važećeg Ustava, iako neke odredbe ne odražavaju stvarnost.

- Ne može se najbrojnijoj jezičkoj zajednici u Crnoj Gori uskratiti pravo da se izbori za status koji joj pripada. Srpski jezik ne može biti tretiran kao jezik drugog reda - zaključio je predsjednik Skupštine.