Depopulacija, odnosno opadanje broja stanovnika, što zbog negativnog prirodnog priraštaja što zbog migracija, starenja stanovništva, te rast broja penzionera brže od broja zaposlenih, negativno će se odraziti na penzioni sistem Republike Srpske i to u skorijoj budućnosti.

Već sada određene projekcije pokazuju da će za samo tri godine u Republici Srpskoj biti oko 285.000 penzionera, a 270.000 zaposlenih.

Naš penzioni sistem počiva na međugeneracijskoj solidarosti zbog čega je sasvim opravdano pitanje kakve će biti penzije u nekom srednjoročnom periodu.

Naročito ako sada penzija u Republici Srpskoj ne pokriva ni pola plate, a zaposlen je rekordan broj radnika koji uplaćuju doprionose.

– Kako će izgledati penzije za 20 godina? Mislim da će se tada postavljati pitanje na koju penziju mislite, jer neće biti pistutna penzija samo iz prvog stuba, fonda PIO, već će sigurno postojati više različitih izvora penzijskog dohotka za pojednice. Zato će svaki odgovoran pojedinac morati da svoju penziju očekuje iz više od jednog izvora ukoliko želi da mu starost bude, ako ne lagodna onda bar dostojanstevna – ocjenjuje za Srpskainfo Gordana Drobnjak, izvršna direktorka Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom.

Penzije koje se isplaćuju na principu međugeneracijske solidarnosti će, kako kaže, postojati i dalje.

– Samo će, kako mu i samo ime kaže, zavisiti od sljedeće generacije, prije svega od broja stanovnika. Broj budućih radnika koji će plaćati doprinose kroz rad za PIO, ili trošiti novac pa puniti budžet PDV-om, neće biti dovoljno da podnesu sve stariju populaciju – ističe Drobnjak.

Republika Srpska je, kako kaže, već napravila značajne iskorake u pravljenju ambijenta i stimulisanju onih koju su spremni da štede za svoju penziju dodatno.

– To je omogućeno tako što sada možete da štedite sebi za tu penziju, a ne da stičete pravo na isplatu penzije kao što je slučaj sa penzijom  iz prvog stuba, iz Fonda PIO – objašnjava ona.

Riječ je o Evropskom dobrovoljnom fondu i koji su osnovali Penzijski rezervni fond RS (PREF), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Skupna pokojninska družba iz Ljubljane, a osnivanje su podržale i institucije Srpske. Većina korisnika Fondu je pristupila preko poslodavca.

Koliko je važna i koliko će sve važnija biti pojedinačna štednja za “stare dane”, pokazuju i podaci iz publikacije “Analiza i projekcije tržišta rada u Republici Srpskoj”. Autor je Stevo Pucar, profesor na Ekonomskom fakultetu Banjaluka. Analizu je uradio za potrebe Unije udruženja poslodavaca RS.

U pet godina, od 2018. do 2022. godine, broj radno sposobnih stanovnika, biće smanjen za 45.000 ljudi, sa 838.000 na 793.000. To znači da će se radno sposobno stanovništvo smanjiti za 5,3 odsto.

Na sve to, do kraja 2022. broj djece do 15 godina biće manji za oko 35.000, a glavni razlog je negativan prirodan priraštaj.

– Smanjenje brojnosti radne snage i starenje stanovnika predstavlja značajan problem za održivost penzionog sistema u budućnosti. Sve to zajedno predstavlja oganičavajući faktor privrednog rasta i razvoja u Republici Srpskoj – upozorava profesor Pucar u analizi.

Radićemo sve duže

Prosječna starost stanovnika u Republici Srpskoj iznosi 43 godine. Mladih do 14 godina starosti je 13,4 odsto, dok je starijih od 65 godina 19,5 odsto u ukupnoj populaciji.

Najveći broj stanovnika u Srpskoj ima između 50 i 60 godina. Za zamenu generacije nedostaje oko 7.000 djece.

– Lično očekujem i da će se, u skladu sa promjenama očekivanog životnog vjeka, svakako pomjerati i granica odlaska u penziju. Pošto je već sada prisutan koncept cijeloživotnog učenja kao nešto što je potrebno, vjerujem da će takav koncept u narednim decenijama rezultirati i konceptom celoživotnog rada, bar za one profesije za koje to bude fizički  moguće. Drugim riječima, ne očekujem da će se zavjesa potpuno spustiti za one koji budu tada imali 65, ili vrlo vjerovatnije 67 ili čak 70 godina, koja već bude zakonska granica za odlazak u penziju – ocjenjuje Gordana Drobnjak.

Avgustovsku penziju iz Fonda PIO dobilo je 265.449 penzionera za šta je bilo potrebno gotovo 93 miliona KM. Prosječna penzija je 381 KM što je oko 42 odsto od prosječne plate. Onaj ko je radio puni staž, 40 godina, ima penziju od samo 559,3 KM.