Dud, zaboravljeni lijek iz prirode

07.08.2020. 18:28
0
IZVOR: Nezavisne

Dud ili murva je listopadna drvenasta kultura, a pripada porodici dudovki (Moraceae). Nepravedno je zaboravljeno, ali je ukusno i zdravo voće, koje raste pojedinačno posađeno ili samoniklo. U našim krajevima nalazimo crnu, crvenu i bijelu sortu, dok ih u svijetu postoji oko sto.

Ukus dudovog ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što zaista jeste, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svijetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm.

Sastav i ljekovitost duda

Plodovi duda sadrže slobodne organske kiseline (limunska i jabučna), vitamine C, B, K, A, i E, željezo, kalijum, mangan i magnezijum, pektine i druge korisne tvari.

Posjeduje veliku količinu antioksidansa antocijanina. Stručnjaci tvrde da zaslužuje da bude uvršten u superhranu jer sprečava starenje organizma i pomaže kod mnogih bolesti. U liječenju se koriste plodovi, listovi i kora.

Sadnja i uzgoj duda

Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultivisanom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici, čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni - od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima. Obično se zbog dugovječnosti sade uz puteve.

Razmnožavanje duda

Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i cijepljenjem te generativno sjemenom. Dud se vrlo lako uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan uzgoj se preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.

Berba i plodovi duda

Dud cvate tokom maja, a dozrijeva u junu. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna, preko jula, pa i cijeli avgust. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća.

Ljekovita svojstva duda

podmlađuje organizam

reguliše nivo šećera u krvi

smanjuje rizik od degenerativnih bolesti

jača bubrege

čisti jetru

pomaže kod zatvora

poboljšava krvnu sliku

ublažava simptome gripa i prehlade

ubrzava zarastanje rana

Glavne vrste

crni dud

crveni dud

bijeli dud

Komentari 0
Povezane vijesti
Povećava se broj alergičnih na polen, pogađa sve starosne grupe Povećava se broj alergičnih na polen, pogađa sve starosne grupe
Otkriven genetski faktor koji utiče na razvoj dijabetesa tipa 1 Otkriven genetski faktor koji utiče na razvoj dijabetesa tipa 1
Dva sastojka za ubrzavanje metabolizma, čuvanje srca i želuca Dva sastojka za ubrzavanje metabolizma, čuvanje srca i želuca
Najčitanije
  • Raspored bogosluženja za vaskršnje praznike u Istočnom Sarajevu i Sarajevu
    9h 8m
    1
  • Ovo su stari srpski običaji na veče Velikog petka
    23h 24m
    0
  • Poginule tri osobe, dvije povrijeđene
    1h 4m
    0
  • Pale: Najmlađi na kreativnoj radionici šarali jaja
    21h 4m
    0
  • Mitropolit Hrizostom: Hristos je vaskrsenjem pokidao okove smrti
    22h 6m
    0