Dud, zaboravljeni lijek iz prirode

07.08.2020. 18:28
0
IZVOR: Nezavisne

Dud ili murva je listopadna drvenasta kultura, a pripada porodici dudovki (Moraceae). Nepravedno je zaboravljeno, ali je ukusno i zdravo voće, koje raste pojedinačno posađeno ili samoniklo. U našim krajevima nalazimo crnu, crvenu i bijelu sortu, dok ih u svijetu postoji oko sto.

Ukus dudovog ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što zaista jeste, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svijetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm.

Sastav i ljekovitost duda

Plodovi duda sadrže slobodne organske kiseline (limunska i jabučna), vitamine C, B, K, A, i E, željezo, kalijum, mangan i magnezijum, pektine i druge korisne tvari.

Posjeduje veliku količinu antioksidansa antocijanina. Stručnjaci tvrde da zaslužuje da bude uvršten u superhranu jer sprečava starenje organizma i pomaže kod mnogih bolesti. U liječenju se koriste plodovi, listovi i kora.

Sadnja i uzgoj duda

Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultivisanom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici, čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni - od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima. Obično se zbog dugovječnosti sade uz puteve.

Razmnožavanje duda

Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i cijepljenjem te generativno sjemenom. Dud se vrlo lako uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan uzgoj se preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.

Berba i plodovi duda

Dud cvate tokom maja, a dozrijeva u junu. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna, preko jula, pa i cijeli avgust. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća.

Ljekovita svojstva duda

podmlađuje organizam

reguliše nivo šećera u krvi

smanjuje rizik od degenerativnih bolesti

jača bubrege

čisti jetru

pomaže kod zatvora

poboljšava krvnu sliku

ublažava simptome gripa i prehlade

ubrzava zarastanje rana

Glavne vrste

crni dud

crveni dud

bijeli dud

Komentari 0
Povezane vijesti
Genijalan trik za njegu i zdravlje kose Genijalan trik za njegu i zdravlje kose
Prvi simptom da štitna žlijezda ne radi kako treba Prvi simptom da štitna žlijezda ne radi kako treba
Koliko je zdravo jesti tamne čokolade svaki dan? Koliko je zdravo jesti tamne čokolade svaki dan?
Najčitanije
  • Na današnji dan proglašena autokefalnost Srpske pravoslavne crkve
    5h 39m
    0
  • "Sudbinu ovog dijela fronta rješavaju nož i srce junačko": Dan kada je probijen Solunski front
    4h 37m
    0
  • Pred publikom u Istočnom Sarajevu bard srpskog glumišta Petar Božović
    17h 7m
    1
  • Odgovor kralja Petra knjazu Nikoli 1904: Da živi tast moj, da živi srpski narod junačke Crne Gore!
    4h 44m
    0
  • Održano "Veče za odrasle - Bukvalno tako"
    18h 13m
    0