Parastosom u Crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima u Istočnom Sarajevu, a potom i mirnom šetnjom Dobrovoljačkom ulicom ( danas Ulica Hamdije Kreševljakovića), obilježeno je 30 godina od stravičnog zločina nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Pripadnik vojne policije JNA, koji je bio u koloni tog drugog maja, Danilo Beribaka istakao je da 30 godina sluša istu, lažnu priču o dešavanjima u Dobrovoljačkoj učici.
- Ujutro 2. maja 1992. sam predao dužnost dežurnog KPS-a u kasarni Viktor Bubanj i krenuo da odmorim. Oko podneva smo dobili uzbunu i raspoređuju nas u borbene grupe. Raspoređen sam u borbeno oklopno vozilo „Vidra“, na mjesto nišandžije. Komandir vozila je bio potporučnik Pelemiš, a vozač stariji vodnik Plazinić. Ostalu posadu su činili vojnici iz rezervnog sastava: Savović, Vuković, Tijanić, te vojnici na redovnom odsluženju vojnog roka: Pantić, Simić i Galamić – ispričao je Beribaka.
On je dodao je u toku dolaska, na komandu u više navrata otvarana vatra, te da su se odmah uključili u odbranu i odgovorili na napade neprijatelja.
- Prilikom polaska kolone prema Lukavici, sutradan, trećem maj, neko od muslimana prilikom otvaranja vrata našeg transportera i dva vojnika, Pantić i Simić bivaju pogođeni. Od posljedica ranjavanja on i umire – rekao je Beribaka, dodajući da postoje podaci o tome da je Simić u bolnici mučen.
Prema njegovim riječima, priča o tome da je napadnuto predsjedništvo, lažna je, kao i pričao o tome da paravojna muslimanska formacija i radikalni islamistički falangi nisu bili naoružani.
- Ako je tako, kako su gorjela vozila JNA i zašto su pronađena ugljenisana tijela njenih pripadnika? To je bila klasična sačekuša u kojoj je poginulo sedam pripadnika JNA i dva vojne policije, a nijedan pripadnik "Zelenih beretki" i "Patriotske lige" – istakao je Beribaka, ističući da od sudskog postupka ne očekuje puno.
Poručnik Željko Pantelić, koji je 2. maja 1992. ranjen u Komandi 2. vojne oblasti, a dan kasnije i zarobljen u Dobrovoljačkoj ulici tokom mirnog povlačenja JNA iz Sarajeva, istakao je da se nada da će osumnjičeni za zločine počinjene trećeg maja u Dobrovoljačkoj ulici biti osuđeni.
- Žao mi je što tom optužnicom nisu obuhvaćeni svi zločini koji su počeli 20. aprila ubistvom vojnika na Bistriku, kao i onim ubistvima koja su se desila nakon trećeg maja, dok se jedinice JNA još nisu bile povukle sa teritorije BiH – rekao je Pantelić.
Nevenka Popović Šević, sestra stradalog vojnika Branka Popovića, poginulog drugog maja, pozvala je odgovorne državne organe da preuzmu inicijativu i odgovornost.
- Nakon tri decenije, 30 godina potpuno nerazjašnjenih okolnosti, konačno na videlo, na svetlost dana dolaze mnoge činjenice koje do sada nisu. Apelujem i pozivam odgovorne i sa jedne i sa druge strane da se takva situacija što pre reši - rekla je Popović Šević komentarišući činjenicu da podignuta optužnica obuhvata samo događaje od trećeg maja.
Gordana Gvozdenović, takođe, sestra poginulog vojnika, istakla je da je razočarana time što se optužnica ne odnosi na stravična djela koja su se odugrala tokom tri dana, ističući da je za to saznala putem medija.
- Razočarana sam, po ko zna koji put za ovih 30 godina. Ja nisam došla nikog da provociram, ni u Sarajevu ni ovdje. Ja sam došla da odam počast svom bratu i svoj braći koja su na svirep način ubijeni – istakla je ona.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić istakao je da je zločin u Dobrovoljačkoj, zločin dobro isplaniran, koordinisan i sproveden.
- Postoji zaista ogromno nepovjerenje kada su u pitanju pravosudne institucije na nivou BiH. Vidimo da, već u periodu od kada je podignuta optužnica, još uvijek nije došlo do potvrđivanja iste od strane Suda BiH. On očigledno služi da pere ratne, krvare biografije Bošnjaka i to se dokazao na bezbroj primjera ranije – rekao je Kojić, osvrćući se na slučaj Vikić i drugi.
Gradonačenik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić izjavio je novinarima da je prošlo dovoljno vremena da oni koji su počinili ovaj stravičan zločin za to i odgovaraju.
- Nadam se da će optužnica koju je podiglo Tužilaštvo BiH biti potvrđena pred Sudom BiH i da će rezultirati presudom, iako izražavam sumnju. Ovo je još jedan u nizu postupaka podizanja optužnice i kasnije sramne presude ili odbijanja potvrđivanja istih i oslobađajućih presuda – rekao je Ćosić.
Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, istakao je da se u Dobrovoljačkoj ulici desio stravičan, ratni zločin za koji još niko nije procesuiran i optužen.
- U Dobrovoljačkoj se desio zločin i o tome treba da govorimo. Postoje mali pomaci u ovom slučaju u Tužilaštvu BiH i nadam se da će ustrajati u tome da dođu do pravde – rekao je Šarović.
Obilježavanje stradanja vojnika JNA nastavljeno je u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, uz jake mjere obezbjeđenja.
U koloni koja je odala počast nastradalim bili su preživjeli vojnici JNA, članovi porodica stradalih, predstavnici institucija Republike Srpske, zvaničnici Srpske u institucijama BiH, kao i grada Istočno Sarajeva, gradskih opština, te predstavnici boračkih kategorija.
U Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu pripadnici "Zelenih beretki" i Teritorijalne odbrane BiH su, prema naredbama člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, na današnji dan 1992. godine napale kolonu vozila JNA koja je, prema dogovoru Alije Izetbegovića i Unprofora, napuštala tadašnju Drugu vojnu oblast.
Za samo nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno.
Tužilaštvo BiH nedavno je podiglo optužnicu za zločine nad pripadnicima JNA počinjene u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu početkom maja 1992. godine.
Optužnica je podignuta protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hamida Bahta, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušine, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žiška.
Istraga je nastavljena zbog sumnje da je počinjen ratni zločin, a odlukom je van snage stavljena ranija naredba o obustavljanju istrage od 17. januara 2012. godine u odnosu na pet lica, te je naređeno ponovno otvaranje istrage.