Gradonačelnik grada Sarajeva Benjanima Karić nedavno je na svom "Fejsbuk" nalogu objavila fotografiju idejnog rješenja spomenika kralju Tvrtku I Kotromaniću, koji bi trebao biti podignut u parku iza zgrade Predsjedništva BiH.

Karićeva je navela da nagrađeni rad "vjerno prikazuje snažan lik i autoritet kralja s podignutom rukom i otvorenom šakom, koja ujedno i pozdravlja i zaustavlja".

Foto: Faktor

Prema njenim riječima, mač kralja Tvrtka "simbolizuje spremnost na borbu, a štit sa ljiljanima na odbranu države Bosne".

Stefan Tvrtko I Kotromanić bio je srpski ban i kralj Bosne. Kao vladar pokušao je da spoji dvije glavne srpske srednjevijekovne države Bosnu i Rašku i krunisao se, vjerovatno 1377. godine za kralja Srba, Bosne, Primorja i Humske zemlje.

Kada se krunisao uzeo je i titularno ime svih Nemanjića - Stefan. Za mjesto krunisnja uzima se manastir Mileševa, a za vrijeme Mitrovdan odnosno 26. oktobar 1377. godine. Vladimir Ćorović o Tvrtkovom krunisanju u djelu „Istorija srpskog naroda“ piše:

- Poslije uspjeha postignutih protiv Altomanovića i Balšića riješio je Tvrtko da svoje djelo kruniše i vidno. U Miloševu, nad grobom Sv. Save, vjerovatno na Mitrov-dan 1377, krunisao se Tvrtko za kralja "Srblnєmь i Bosně i Pomorih i Zapadnimь Stranamь". Krunisanje nije izvršeno u Žiči, po staroj tradiciji Nemanjića, po svoj prilici za to, što se ona nije nalazila u Tvrtkovoj vlasti, ali je Mileševo, sa grobom Sv. Save, čiji je kult među Srbima bio već znatno razvijen, i kao zadužbina Nemanjića izabrano namjerno da se naglasi to vezivanje za staro nasljeđe. Od tada, on se, po običaju srpskih vladara, naziva Stefan Tvrtko; na svoj dvor dovodi posebnog logofeta iz Raške i s njim srpske kraljevske običaje; od Dubrovčana prima 2.000 perpera svetodimitarskog dohotka koji su oni dotle plaćali srpskim vladarima.