Odbor za žalbe građana, pri Parlamentarnoj skupštini BiH, u 2021. zaprimio je 177 žalbi koje su se odnosile na rad policijskih službenika u policijskim agencijama na nivou BiH.

Kao i proteklih godina, ubjedljivo najviše žalbi, 148, odnosilo se na policijske službenike Granične policije BiH, što je i razumljivo jer sa njima građani imaju i najviše dodira.

Šest žalbi podneseno je protiv policijskih službenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), a sedam protiv policijskih službenika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Kada su u pitanju „graničari“, najviše žabi bilo je na zaposlene na Međunarodnom aerodromu Tuzla (10) a slijedi međunarodni granični prelaz na Aerodromu Sarajevo sa osam. Po sedam žalbi bilo je na granične policajce u Brodu, Gradiški i Doljanima…

Međutim, nakon provedenih postupaka provjere žalbi, utvrđeno je da su samo 22 bile osnovane, te je podnesen zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv odgovornih policijskih službenika, 82 navoda ocijenjena su kao “neosnovani”, dok je za prijavu 54 djela, prema izvještajima Granične policije BiH, utvrdeno da „nema dovoljno dokaza“.

Najčešći razlozi za žalbe bili su neprimjerena komunikacija, zloupotreba položaja, drsko i neprofesionalno ponašanje policijskih službenika.

– I u ovom izvještajnom periodu Odbor za žalbe građana u više navrata skretao je pažnju Graničnoj policiji BiH na obavezu poštivanja kodeksa ponašanja policijskih službenika, s posebnim akcentom na ophođenje i komunikaciju s građanima prilikom kontrole prelaska granice. Tokom razmatranja žalbi konstatovano je da je u većini slučajeva nezadovoljstvo građana uslovljeno neprimjerenom, suvišnom komunikacijom policijskih službenika, te u nekim slučajevima drskim i neprofesionalnim postupcima. Takode, Odbor za žalbe građana ponovo je istakao stav prema kojem Granična policija BiH treba kontinuirano policijskim službenicima skretati pažnju na izbjegavanje nepotrebne i prekomjerne komunikacije s građanima, te na obavezu dosljednog poštivanja etičkog kodeksa i pravila službe – navodi se u Izvještaju ovog odbora za prošlu godinu.

Takođe, više žalbi odnosilo se na objave neprimjerenog sadržaja policijskih službenika na društvenim mrežama.

U vezi s tim, Odbor je podsjetio na izdatu preporuku kojom se poziva Granična policija BiH da policijskim službenicima ove agencije skrene pažnju na vrstu informacija koje smiju objavljivati na društvenim mrežama.

- Poštujući slobodu govora i izražavanja, pravo na privatnost, kao i druga prava zagarantovana Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Odbor u ovom segmentu preporučuje da se zbog specifičnosti poslova i radnih zadataka koje izvršavaju, kao i dužnosti koje obavljaju, policijski službenici suzdrže od objavljivanja informacija koje su usko vezane za vršenje službene dužnosti ili izvršenje bilo kojeg radnog zadatka, posebno komentara s političkom, vjerskom, etničkom ili drugom pozadinom, a što je u suprotnosti s kodeksom ponašanja policijskih službenika – poručuju iz Odbora za žalbe građana.

Od 15 slučajeva prijave koruptivnog djelovanja, u tri je dokazana osnovanost navoda iz žalbi, te su provedeni disciplinski postupci za težu povredu službene dužnosti. Kako je u ovim istragama u značajnoj mjeri kao dokazni materijal korišten videonadzor, Odbor za žalbe ponovo je istakao potrebu uspostave funkcionalnog sistema videonadzora na svim graničnim prelazima kako bi se mogućnost koruptivnog djelovanja policijskih službenika Granične policije BiH svela na najmanju moguću mjeru.

Takođe, bilo je 49 žalbi zbog posebnih mjera propisanih za prelazak granice usljed pandemije izazvane virusom korona. Međutim, u ovom slučaju, to nije bila direktna krivica pripadnika GP BiH.

Shodno Odluci Savjeta ministrara BiH o proglašenju nastanka stanja prirodne i druge nesreće u BiH, usvojen je niz mjera o načinu i ulasku stranaca u BiH.

Žalbe su uglavnom podnosili državljani BiH koji imaju dvojno državljanstvo, a koji u trenutku prelaska granice nisu imali važeću putnu ispravu BiH.

Kao dokaz državljanstava oni su prilagali ličnu kartu BiH, te im je na osnovu toga dozvoljen ulazak u zemlju, ali  uz izdavanje prekršajnog naloga.

Utvrđeno je da je većina žalbi bila osnovana, ali da je GP postupala po odluci Savjeta ministara BiH.