Turske vlasti ocijenile su danas kao "neprijateljsko" negodovanje Grčke prema "islamu i Turskoj". Turci su reagovali dan nakon što je Atina žestoko osudila pretvaranje istanbulske Aja Sofije od muzeja u džamiju.

Nekoliko hiljada muslimana na čelu s predsjednikom Turske, Redžepom Tajipom Erdoganom, u petak je bilo na prvoj molitvi u Aja Sofiji koja je na samom početku svoje istorije duže od milenijuma, bila vizantijska crkva.

Premijer Grčke Kirijakos Micotakis izjavio je u petak da "ono što se danas dešava u Konstantinopolju (Istanbulu) nije prikazivanje sile, već naprotiv znak slabosti".

Micotakis je optužio Tursku da "vrijeđa baštinu 21. vijeka".

Negodovanje na pretvaranje Aja Sofije u džamiju "još jednom su pokazale neprijateljstvo Grčke prema islamu i Turskoj", izjavio je portparol turskog Ministarstva inostranih poslova Hami Aksoj koji je oštro osudio paljenje zastave Turske na protestu u Solunu i optužio grčku vladu i parlament da podstiču "neprijateljske izjave".

Nazivajući Grke "razmaženom djecom Evrope", on je ocijenio da oni "ne mogu da prihvate da se ponovo klanjamo u Aja Sofiji, a sada su i poludjeli".

Nekoliko desetina Grka s državnim zastavama i slikama Bogorodice sinoć je u Atini i Solunu molitvom protestovalo zbog ponovnog pretvaranja Aja Sofije u džamiju, a u cijeloj Grčkoj juče su žalobno zvonila crkvena zvona, dok su državne zastave bile na pola koplja.

Državni savjet, najviši upravni sud Turske, presudio je 10. jula u korist grupe koja je tražila da se poništi odluka Savjeta ministara iz 1934. godine kojom je Aja Sofija pretvorena od džamije u muzej, jer sumnjaju u autentičnost potpisa osnivača savremene Turske, proevropskog reformatora Mustafe Kemala - Ataturka na tom dokumentu.

Erdogan je odmah poslije te odluke izdao dekret o pretvaranju Aja Sofije u džamiju, ne obazirući se na niz kritika i upozorenja iz svijeta.

Crkva Svete Sofije je sagrađena 537. godine, a u džamiju pretvorena 1453. godine, odmah pošto su trupe sultana Mehmeda Osvajača razorile, zauzele i opljačkale Konstantinopolj, današnji Istanbul.

Pet vijekova kasnije, 1935. godine, tokom proevropske reforme Turske koju je predvodio Ataturk, pretvorena je u muzej. Aja Sofija je na Spisku svjetske kulturne baštine organizacije UN za obrazovanje, kulturu i nauku -UNESKO.