Mališani koji se bore sa opakim bolestima, kao i oni koji su prešli mukotrpan put izlječenja istinski su borci i heroji, a najbolji primjer je desetogodišnja Banjalučanka Sofija Stojnić koja se iz kandži leukemije istrgla hrabrošću i odlučnošću da se vrati zdrava u porodično gnijezdo, gdje su je nestrpljivo čekala mlađa braća.

Akutna limfoblastna leukemija Sofiji je dijagnostikovana kada je imala samo osam godina, a danas dvije godine kasnije redovno pohađa peti razred Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” u Banjaluci i sa svojim  drugarima svakodnevno uživa u igri i školskim aktivnostima.

Otac ove male heroine Bojan Stojnić za “Glas” priča da je Sofijina bolest došla iznenada, u decembru 2021. godine i u svega nekoliko dana, do tada miran porodični život, preokrenula naopačke.

- Sve je počelo sa malaksalošću koju je Sofija osjećala nekoliko dana. Uradili smo nalaz krvne slike i kada su stigli loši rezultati pomislili smo da je greška u laboratoriji. Ponovili smo analizu naredni dan, ali su parametri bili još lošiji, drastično ispod normalnih vrijednosti zbog čega je na Nikoljdan hitno smještena na Odjeljenje dječije  hematoonkologije  Univerzitetskog kliničkog centra RS. Dva dana kasnije dijagnostikovana joj je leukemija i tada je počela naša borba - prisjeća se Stojnić.

Nakon izvjesnog vremena, Sofija je prebačena na beogradski Institut za majku i dete gdje je izvršena HLA tipizacija tkiva i transplantacija matičnih ćelija, kojoj je prethodio proces zračenja u Padovi.

- Imali smo sreću što je Sofija imala 100 odsto kompatibilnog davaoca, najmlađeg brata Stefana, koji je imao svega dvije godine kada joj je donirao matične ćelije. Bio  je među najmlađim davaocima matičnih ćelija u Srbiji - objasnio je Stojnić i dodao da nažalost mnoge porodice prolaze kroz daleko komplikovaniji i duži proces, jer moraju tražiti donora u svjetskom registru davaoca.

Period liječenja, navodi Stojnić, za cijelu porodicu je bio težak i neizvjestan, ali ponajviše za Sofiju koja se vojnički borila za budućnost.

- Teško je  izdvojiti šta je bilo najteže u toj mukotrpnoj borbi, jer je svaki momenat bio ispunjen teškoćama i neizvjesnošću. Saznati da vaše dijete nije dobro i da predstoji dug i neizvjestan put za izlječenje teret je koji se riječima teško opisuje. U tim teškim momentima, snaga i hrabrost koju je Sofija pokazala bili su naš istinski oslonac, ona je pravi heroj, čitav taj put iznijela je hrabro, spremna da pobijedi i da se vrati kući gdje ju je uz Stefana čekao i brat Danilo - kazuje Stojnić za “Glas” i dodaje su im snažna podrška najbližih kao i okoline dali snagu da istraju.

Prema Stojnićevim riječima, proces u kojem je transplantacija jedini put za izlječenje, odnosno laboratorija za HLA tipizaciju i registar dobrovoljnih davaoca, jeste ključan preduslov za ubrzanje liječenja.

- HLA tipizacija tkiva i druge laboratorijske analize koje se vrše u Beogradu stvaraju dodatni pritisak i stres. Roditelji su primorani samostalno organizovati prevoz i dostavu svih uzoraka na analizu u Beograd do određenog vremena. Neizvjesnost da li ćete uspjeti na vrijeme to uraditi, usljed gužvi na granicama ili nečega drugog predstavlja dodatni pritisak. Takođe, formiranje registra dobrovoljnih davaoca povećalo bi broj potencijalnih davalaca kao i vjerovatnoću pronalaženja podudarnih matičnih ćelija za pacijente koji nisu našli donora među članovima svoje porodice - rekao je Stojnić. 

Uspostavljanje registra dobrovoljnih davalaca, odnosno osnivanje laboratorije za HLA tipizaciju tkiva u Republici Srpskoj misija je ovogodišnje humanitarne akcije “S ljubavlju hrabrim srcima”.  

Fond solidarnosti

Bojan Stojnić ističe da je Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povrede djece u inostranstvu bio ključan u procesu pribavljanja potrebne dokumentacije i obezbjeđenju finansijskih sredstava za liječenje Sofije u Srbiji i Italiji. 

- Svi zaposlenici Fonda solidarnosti, zajedno sa direktoricom, vrlo su predani svom poslu i sa puno empatije i razumijevanja pomažu roditeljima u procesu liječenja van granica naše zemlje - rekao je Stojnić.

Piše: Anita Janković Rečević