Osobe koje posjeduju državljanstvo Republike Hrvatske, bez obzira na to u kojoj državi se nalaze, vojni su obveznici. To znači da će i državljani BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo morati odslužiti vojni rok ili odraditi civilnu službu, saopšteno je iz Ministarstva odbrane Hrvatske (MORH).

Vojna obaveza i Zakon o odbrani

MORH podsjeća da je, prema novom Zakonu o odbrani, vojna obaveza dužnost svih državljana Hrvatske koji su za to sposobni. Ona nastaje u kalendarskoj godini kada državljanin Hrvatske napuni 18 godina života. Vojna obaveza podrazumijeva učešće u temeljnom vojnom osposobljavanju (TVO) ili obavljanje civilne službe, u skladu sa zakonom.

Državljani sa dvojnim državljanstvom

Za one koji su hrvatsko državljanstvo stekli prirodom ili po roditeljima, ili imaju više državljanstava, vojni rok neće važiti samo ako su u drugoj državi već odslužili obavezni vojni rok ili civilnu službu.

Šta kaže Zakon

- Temeljnog vojnog osposobljavanja (TVO) oslobađa se, između ostalog, regrut koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirodom ako je u državi čiji je bio državljanin regulisao obavezu vojnog osposobljavanja ili civilnu službu. Takođe, TVO oslobađa se regrut koji pored hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulisao je obavezu vojnog osposobljavanja ili civilnu službu u toj državi - objašnjavaju iz MORH-a.

Vojna obaveza nastupa u kalendarskoj godini kada državljanin napuni 18 godina, i traje do stupanja na TVO ili civilnu službu, odnosno do isteka 30. godine života, ili do prestanka vojne obaveze u skladu sa odredbama zakona.

- Vojni obveznik podliježe regrutnoj obavezi, obavezi TVO ili civilne službe i obavezi službe u rezervnom sastavu. Žena, kao vojni regrut, ne podliježe vojnoj obavezi, ali može dobrovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje i služiti u rezervnom sastavu Oružanih snaga Hrvatske“, navode iz MORH-a za portal tportal.

Kraj vojne obaveze

Vojna obaveza prestaje na kraju kalendarske godine u kojoj muškarac navrši 55 godina, a žena 50 godina, ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu ili na osnovu otpusta iz hrvatskog državljanstva.

Obaveza regruta koji živi u inostranstvu

Svi koji žive van Hrvatske, a imaju hrvatsko državljanstvo i nisu odslužili vojni rok, moraće se prijaviti u hrvatsku ambasadu ili konzulat.

- Regrut koji boravi u inostranstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao u inostranstvo prije nastupanja vojne obaveze dužan je u kalendarskoj godini kada napuni 18 godina prijaviti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske radi upisa u vojnu evidenciju. Regrut koji boravi u inostranstvu i koji iz bilo kojeg razloga nije upisan u vojnu evidenciju u Hrvatskoj dužan je prijaviti se nadležnoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu najkasnije do napunjenih 29 godina života. Regrut može boraviti u inostranstvu do 30. juna kalendarske godine u kojoj napuni 29 godina, a nakon toga u roku od 30 dana mora se javiti nadležnom područnom odjelu za poslove odbrane - ističu iz MORH-a.

Kazne za nepoštovanje zakona

MORH ne pojašnjava na koji će način „utjerivati“ obavezu kod onih koji žive u inostranstvu, ali zakon jasno propisuje kazne.

- Novčanom kaznom od 250 do 1.320 evra kazniće se osoba koja se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu za učešće u vojnoj obavezi, pozivu za TVO ili ako bez opravdanog razloga ne obavi civilnu službu, te ako bez opravdanog razloga napusti službu -  navodi zakon.