Industrija, trgovina i građevinarstvo su sektori u kojima će, prema prvim procjenama, nedostajati najviše radnika u BiH u 2023. godini, a posebno će na cijeni biti majstori poput zavarivača, zidara, stolara, ali i radnici u ugostiteljstvu (konobari, kuvari).

Takođe, poslodavci u BiH će nastaviti da kubure sa nedostatkom gotovo svih profila profesionalnih vozača.

Gdje je zapelo je pitanje koje u ovoj situaciji ima više odgovora, ali oni ključni, prema mišljenju sagovornika "Nezavisnih novina", su bolji uslovi rada i veće plate koje ovi radnici dobijaju u inostranstvu u odnosu na BiH.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ističe da je odliv radno sposobnog stanovništva, nažalost, sve izraženiji.

- Odlaze građevinci, zaposleni u metalskom sektoru, odlaze turistički i ugostiteljski radnici (Austrija, Slovenija, Hrvatska). To je nešto što se zaista osjeti na tržištu. I danas ako neka kompanija traži takve ljude ja bih se usudio reći da ih je skoro nemoguće naći. Mislim da je građevina definitivno na prvom mjestu, tu su vozači, a u industriji su to teža radna mjesta - pojašnjava Smailbegović za "Nezavisne".

Metalska industrija naći će se na žestokom udaru.

- Varioci, majstori, operateri na CNC mašinama... To je samo početak - kaže Radenko Smiljanić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva Republike Srpske.

- Tu je i hemijska industrija poput 'Alumine', koja je zastupljena kod nas. Vrlo je moguće, možda ne odmah, ali u naredne dvije-tri godine da dođe do nedostatka hemijskih tehnologa i radnika sa drugih tehničkih fakulteta - ističe Smiljanić.

Za njega nema dileme zašto smo došli u ovakvu situaciju.

- Radna mjesta u posljednje vrijeme, nažalost, u najvećoj mjeri vezana su za politiku. Partijsko zapošljavanje nas je ukopalo. Ako imaš vezu u partiji, onda lakše dolaziš do posla, i to uglavnom u administraciji. To daje povod učenicima i studentima da biraju zanimanja kojim će lakše doći do posla. Na kraju krajeva, lakše je sjediti u kancelariji, imati klimu i grijanje, nego biti negdje na otvorenom gdje duva za vrat, pada kiša, gdje se gutaju prašina i razne hemikalije - navodi Smiljanić.

U svemu tome najveće neprilike imaju majstori, koji su, kako pojašnjava, shvatili da se njihov posao u finansijskom smislu više cijeni van BiH.

- Dobri majstori kod nas imaju 800-900 KM, a u inostranstvu i po 2.500 evra. Poslodavci moraju prepoznati takve majstore i dati im plate - rekao je Smiljanić za "Nezavisne".

I u građevini je sve manje radnika, a prognoze za narednu građevinsku sezonu nisu nimalo optimistične.

- Ako govorimo o konkretnim zanimanjima nedostaju rukovaoci građevinskim mašinama (kran), zidari, tesari, armirači, fasaderi, keramičari, moleri, monteri elektroenergetskih postrojenja i drugi - poručuje Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i građevinskog materijala pri Privrednoj komori Republike Srpske.

Nedostaju, kaže, i građevinski inženjeri, čak i rukovodioci, pa se radnici uvoze.

- Najveću opasnost u budućem periodu predstavlja odlazak u EU stručnjaka svih zanimanja u oblasti građevinarstva čim steknu određene kompetencije, kao i stručno i praktično znanje - ističe Petrović za "Nezavisne novine".

Sa nedostatkom radne snage već godinama se suočavaju i prevoznici u BiH... Nikola Grbić, predsjednik Udruženja za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske, podsjeća da je od 2019. godine pa do danas, prema podacima kojima oni raspolažu, državu napustilo oko 5.500 profesionalnih vozača.

- Nažalost, mislimo da će se to nastaviti i u narednoj godini. Čak idu i u SAD, te Veliku Britaniju. U BiH nema nijedna kompanija kojoj ne fali od jednog pa do 20-30 vozača. Razlog za to jeste nesigurnost, politička i ekonomska, plus vozači rade za mizernu platu, koja je u zemljama EU veća i po tri puta - ističe Grbić.

S druge strane, poslodavci odgovaraju da je jedna od opcija da se zaustavi odliv radne snage programom dokvalifikacija i prekvalifikacija radnih mjesta.

- Treba da se prekvalifikuju ljudi koji ne žele da idu odavde za zanimanja koja žele da rade. Drugo rješenje je ipak liberalizacija tržišta, zapošljavanje stranaca koji će raditi dio posla za koji mi ovdje ne možemo da nađemo radnu snagu - smatra Smailbegović i dodaje da se plate mogu povećati na nekoliko načina: "Raditi na smanjenju stopa doprinosa jer mi imamo vrlo visoko opterećenje rada, jedno od najvećih na svijetu. Ostaje nam mogućnost povećavanja plata i kroz povećanje produktivnosti kompanija, razvoj novih tehnologija".

Piše: Radoš Krstojević