Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u septembru iznosila je 1.557 KM, što je nominalno za 10,3 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, ali zbog naglog rasta cijena, pogotovo životnih namirnica, mnogi građani praktično nisu ni osjetili povećanje kupovne moći.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, realni rast plata u septembru ove godine iznosio je 5,6 odsto. Najviša prosječna septembarska neto plata od 1.992 KM zabilježena je u oblasti stručne, naučne i tehničke djelatnosti, a najniža od 1.218 KM u građevinarstvu. U odnosu na isti mjesec prošle godine, sva područja djelatnosti imala su nominalni rast neto plata, dok je prosječna septembarska bruto plata iznosila 2.396 KM. Iako plate rastu, inflacija i dalje znatno opterećuje domaćinstva. Statističari su izračunali da je najveći godišnji rast cijena u septembru, od 8,7 odsto, zabilježen u sektoru restorana i hotela, pri čemu je glavni razlog povećanje cijena hrane i pića u ugostiteljskim objektima.

Potrošačke cijene više su nego prošle godine i do 30 odsto, a najveća poskupljenja odnosila su se na voće, čokoladu i meso.

Predsjednik Privredne komore RS Goran Račić istakao je za "Glas" da privrednici trenutno nisu u situaciji da spuste cijene proizvoda, iako to tržište zahtijeva, zbog istovremenog rasta plata i troškova poslovanja. On je naveo da će ova godina biti teža u odnosu na prethodnu upravo zbog povećanja troškova i da će od sposobnosti privrednika zavisiti da li će uspjeti održati sistem i sačuvati perspektivu svojih kompanija.

- Dolazi do rasta ulaznih cijena, što je globalni trend, a to utiče na sve segmente poslovanja i u regionu. Naše cijene se prilagođavaju tim uslovima. Veliki dio mesa uvozimo, pa nemamo mnogo prostora za manevrisanje, konačne cijene proizvoda odražavaju rast ulaznih troškova - rekao je Račić.

Komentarišući rast primanja, on je dodao da postoje zanimanja koja nisu atraktivna za domaću radnu snagu, posebno teški fizički poslovi, te da će u budućnosti u tim sektorima biti angažovana strana radna snaga. Istakao je da rast plata ne bi bitno promijenio interesovanje radnika za te poslove te dodao da, iako su u privatnom sektoru plate veće nego u javnom, ljudi često "bježe" u državnu službu zbog manjih obaveza i lakšeg rada.

- Radnici u realnom sektoru moraju odgovorno i ozbiljno raditi, jer se njihov učinak može mjeriti i vrednovati - poručio je Račić.

Ekonomista Zoran Pavlović ističe da statistika pokazuje samo jedan dio stvarnosti, dok većinu informacija skriva. Prema njegovim riječima, suština je da drastično opada kupovna moć građana, jer cijene rastu brže od plata.

- Nominalno povećanje primanja rezultat je pritiska na poslodavce koji gube radnike ako ih ne povećaju, ali to za građane ne znači bolji standard. U smislu kupovne moći situacija je čak gora nego ranije - kazao je Pavlović.

On dodaje da je problem u koncepciji koja ne prati rast cijena i ne predviđa mehanizme njihove kontrole.

- Dok osnovne životne namirnice konstantno poskupljuju pomalo svakog dana, građani to skoro i ne primijete, ali na kraju mjeseca budžeti domaćinstava postaju tanji. Povećanje plata često je manje od povećanja cijena najpotrebnijih namirnica - pojasnio je Pavlović.

Nakon perioda inflatornih pritisaka, cijene energenata su u padu, ali efekti jeftinijeg goriva i transporta na smanjenje cijena hrane i drugih proizvoda sporo se prenose na tržište.

- Svako ko može da funkcioniše, a da ne smanji cijene, iako su mu ulazni troškovi niži, to neće učiniti jer tržište nije perfektno. Kada gorivo poskupi, sve cijene rastu. Kada pojeftini, tržište ne smanjuje cijene, to je način da se zaradi više. Kod nas je definisano samo da maloprodajna marža na pumpama ne može biti veća od 25 feninga po litru, dok bi u drugim sektorima marže morale biti regulisane u skladu sa vrstom robe - naglasio je Pavlović.

Opterećenje 

Prema riječima Zorana Pavlovića, visoko opterećenje plata otežava poslodavcima da ostanu konkurentni. On dodaje da FBiH pokušava da smanji opterećenje na plate kako bi isplate radnicima išle preko računa, a ne "pola-pola".

- Potrebno je smanjiti opterećenje na plate, na nivou kao što je bilo do 2010. godine, da poslodavci ne izvlače gotovinu za plate - pojasnio je on.