U toku je 251. dan specijalne vojne operacije koju Rusija izvodi u Ukrajini.

Putin: Napad Ukrajine na Crnomorsku flotu stvorio prijetnju vojnim i civilnim brodovima

Napad Ukrajine na brodove Crnomorske flote Rusije stvorio je prijetnju i vojnim i civilnim brodovima uključenim u realizaciju prehrambenog sporazuma, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na konferenciji za medije nakon trilateralnog sastanka sa liderima Azerbejdžana i Jermenije u Sočiju.

Putin je podsjetio da se Rusija obavezala da će osigurati bezbjednost izvoza hrane iz Ukrajine.

- Napad koji je izvršen, neuspješan napad, koji je Ukrajina izvela na brodove Crnomorske flote, mora se odati priznanje našim mornarima i zahvaliti im što su bili na visini zadatka i odbili sve napade, ali ovi dronovi, kako podvodni tako i vazdušni, djelimično su išli koridorom kojim se izvozi žito iz Ukrajine - rekao je Putin, prenosi Sputnjik.

On je dodao da su ti podvodni dronovi dugi šest metara i imaju oko 500 tona eksploziva.

- Ako neki takav dron udari u brod, neće ostati ništa ni od žita ni od broda. A mi ćemo biti krivi. Zbog toga Ministarstvo odbrane ispravno postavlja pitanje kako bi izvršilo dodatni rad sa UN, a oni, sa svoje strane, sa Ukrajinom, tako da Ukrajina garantuje bezbjednost ovog koridora. Ne vidim tu ništa neobično. To je pitanje usaglašavanja pozicija, obaveza ukrajinskih partnera - rekao je Puti.

- Na taj način su stvorili prijetnju kako za naše brodove, koji treba da osiguraju bezbjednost izvoza žita, tako i za civilne brodove koji se bave ovim (izvozom) - naglasio je Putin.

- Ali ako Ukrajina udari po ovim brodovima, mi ćemo biti krivi. Sada svi samo govore o tome šta radi Rusija. Ne sjećajući se čime je to izazvano. A izazvano je stvaranjem prijetnje za taj humanitarni koridor - objasnio je predsjednik Rusije.

Putin je napomenuo da je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu u ponedjeljak iznio stav ruskog Ministarstva odbrane po ovom pitanju.

- Složio sam se sa njim, on (Šojgu) s pravom kaže: oni predstavljaju prijetnju i za naše i za civilne brodove. A mi moramo da osiguramo bezbjednost civilnih brodova - zaključio je Putin.

Rusija nije prekinula učešće u prehrambenom sporazumu

Ruski lider je dodao i da Rusija nije prekinula, već je obustavila svoje učešće u prehrambenom sporazumu.

- Ne govorimo da prekidamo učešće u ovoj operaciji. Ne, mi govorimo da obustavljamo (učešće u prehrambenom sporazumu) - rekao je Putin.

Prema njegovim riječima, jedan od organizatora ovog posla bio je i generalni sekretar UN.

- Radnici UN aktivno su uključeni u ovaj posao, na čemu smo im zahvalni. Ali neka oni onda rade sa Ukrajinom, a Ukrajina mora da garantuje da neće stvarati prijetnje za civilne brodove i ruske brodove za snabdjevanje - naglasio je Putin.

Putin je podsjetio da je Rusija pristala na prehrambeni sporazum u interesu najsiromašnijih zemalja, ali tamo stiže samo 3-4 odsto žita.

- Cijeli taj proces izvoza žita sa teritorije Ukrajine organizovan je pod izgovorom da se osiguraju interesi najsiromašnijih zemalja. I to smo radili upravo u interesu najsiromašnijih zemalja. Ne mogu da se sjetim podataka za posljednje sate i posnjednje dane, ali sve u svemu – 34 odsto žita ide u Tursku, 35 odsto, nešto više, u zemlje Evropske unije. A samo 3-4 odsto, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, možda se ponekad dešavalo i malo više, do 5 odsto, cifra malo varira… išlo je u korist takozvanih najsiromašnijih zemalja po klasifikaciji UN - precizirao je Putin.

Rusija ostaje otvorena za pregovore

Ruski predsjednik je povodom pregovora sa Kijevom izjavio da nije uvijek korisno iznositi svoje stavove unaprijed, ali da bi se dobili rezultati, treba sjesti za pregovarački sto.

Međutim, podsjetio je Putin, Kijev nema želju da pregovara.

- Mi smo se njima dogovorili u Istanbulu, a oni su zatim sve odbacili, a sada su sami sebi, kako ste ispravno primjetili, zabranili da sa nama o nečemu razgovaraju. Kako možemo trenutno govoriti o mogućnosti sporazuma, ako nema čak ni želje druge strane da razgovara sa nama - objasnio je Putin.

Prema njegovim riječima, ruska strana će sačekati, jer će možda sazrijeti neki neophodni uslovi. On je dodao da je dobra volja ruske strane da pregovara sa Ukrajinom poznata i ne podliježe nikakvim promjenama ni nedoumicama.

Rusija je u subotu objavila da je obustavila učešća u „prehrambenom sporazumu“ UN, koji obezbjeđuje izvoz proizvoda iz ukrajinskih luka zbog terorističkih napada ukrajinskih dronova na brodove Crnomorske flote u vodama kod Sevastopolja. Osim toga, Rusija je tražila da se 31. oktobra organizuje zasjedanje Savjeta bezbjednosti UN.

Prehrambeni sporazum potpisan je 22. jula, a paket ovih dokumenata predviđa ukidanje ograničenja na izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda i đubriva na svjetska tržišta, a takođe određuje algoritam za bezbjedan izlazak komercijalnih brodova iz crnomorskih luka pod kontrolom Ukrajine duž posebno otvorenih humanitarnih pomorskih koridora.

„The Times“: Britanija pripremala Ukrajinu za rat sa Rusijom prije početka spcijalne vojne operacije

Pripadnici Oružanih snaga Ukrajine prošli su vojnu obuku u upravljanju protivtenkovskim projektilima. Obučavali su ih britanski vojnici, koji su stigli u Javoriv mjesec dana prije početka ruske specijalne operacije, istakao je britanski list „The Times“, prenosi URA.RU.

- Ukrajinsku vojsku obučavalo je 30 britanskih vojnika koji su došli u Javoriv. Obuka se odvijala mjesec dana prije početka specijalne vojne operacije, koja je počela 24.  Februara - ističe se u članku.

Podsjetimo, ranije je šef Ministarstva unutrašnjih poslova (MIP) Ukrajine Dmitrij Kuleba rekao da Ukrajina priprema kontraofanzivu zajedno sa SAD i Velikom Britanijom. Takođe je objavljeno da bi Velika Britanija mogla da pošalje do 600 vojnika u Ukrajinu, kako bi se, kako ističu, pomoglo Ukrajini i kako bi se ta zemlja spasila od ,,ruske agresije“.

Vladimir Putin najavio je početak specijalne operacije u Ukrajini 24. februara. Prema njegovim riječima, glavni ciljevi SVO su demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine.

Putin: Djelimična mobilizacija u Rusiji završena

Poziv na djelimičnu mobilizaciju u Rusiji je završen. Ovo je istakao ruski predsjednik Vladimir Putin na konferenciji za novinare nakon rezultata trilateralnih razgovora sa šefovima Jermenije i Azerbejdžana u Sočiju. Ruski lider je obećao da će uskoro sa advokatima razgovarati o potrebi donošenja relevantnog dekreta.

- Razgovaraću sa advokatima o tome da li je potrebno ukazom proglasiti da je djelimična mobilizacija završena. Ali to je završeno, postavljena je tačka - rekao je Putin u emisiji TV kanala Rusija-24, prenosi URA.RU.

Ministarstvo odbrane RF je 31. oktobra objavilo završetak djelimične mobilizacije. Načelnik odjeljenja je zadužio komandante vojnih okruga i Sjeverne flote da do 1. novembra sačini izvještaj o završetku svih aktivnosti. Osoblju je naređeno da se vrati na svoje dužnosti kao i obično. Prethodno je Putin izdao ukaz o početku regrutacije. Odluka je donijeta 21. septembra u sklopu ruske specijalne operacije demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine.

Rusija u UN: Zapad nije uspio da dokaže da Kijev nije umješan u napade na Sevastopolj

Zapadne diplomate nisu uspjele da dokažu da Kijev nije umješan u napad na brodove ruske Crnomorske flote u Sevastopolju, saopštio je zamjenik stalnog predstavnika Rusije u UN Dmitrij Poljanski.

- Interesantno je da nismo čuli direktna poricanja da su napade izveli Ukrajinci uz pomoć svojih zapadnih pokrovitelja - objavio je Poljanski na Telegramu.

Prema njegovim riječima, zapadne diplomate su jednostavno krivile Rusiju „za situaciju generalno“, spominjali su napade na infrastrukturu u Ukrajini, „plašili su globalnom glađu“ zbog postupaka Moskve. Takođe su apelovali na Rusiju da se momentalno vrati realizaciji prehrambenog sporazuma.

- Zemlje u razvoju su, s druge strane, zvučale oprezno, naglašavajući da su zainteresovane za to da se sporazum realizuje. Zamjenik generalnog sekretara UN za humanitarna pitanja Martin Grifits priznao je da korišćenje humanitarnih koridora u vojne svrhe protivriječi sporazumima iz Istanbula - dodao je ruski diplomata, prenosi Sputnik.

Sjednica Savjeta bezbjednosti UN, koju je Moskva zatražila zbog napada na ruske brodove u Sevastopolju, održana je juče.

Kijevski režim je rano ujutru 29. oktobra izveo teroristički napad na brodove Crnomorske flote i civilne brodove koji su se nalazili na spoljnim i unutrašnjim sidrištima u bazi u Sevastopolju. Nakon toga je Rusija obustavila učešće u prehrambenom sporazumu.