Član Savjetodavnog odbora Instituta za nestala lica BiH Marko Grabovac rekao je da napretka u traženju nestalih neće biti ukoliko se u proces ne budu uključile sve institucije na nivou BiH - Institut za nestale, tužilaštvo, sudstvo, Ministarstvo za ljudska prava.

-Mi nismo zadovoljni uopšte njihovim radom. Otkada je započet rad na nivou Haškog tribunala, po osnovu DNK analize, identifikacije i slično, postavio sam nekoliko pitanja, oni su rekli da ubrzano rade, ali kada sam tražio podatke da mi daju po nacionalnom ključu koliko je urađeno, rečeno mi je da te podatke nikada neću dobiti- izjavio je Grabovac, izrazivši nezadovoljstvo i zbog rada Tužilaštva.

Mirjana Cabo, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo - organizatora današnje tematske sjednice o mogućnostima ubrzanja procesa traženja nestalih, identifikacija pronađenih posmrtnih ostataka i o ekshumacijama, rekla je da na ovaj način žele da doprinesu poboljšanju procesa traženja nestalih lica srpske nacionalnosti sa prostora Sarajeva i sarajevskih opština, te formiraju radnu grupu.

-U toj radnoj grupi bi bili predstavnici Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica, istražioci iz Područne kancelarije Istočno Sarajevo u Institutu i mi predstavnici porodica, da bismo napravili neke konkretne korake u procesu traženja i dobili odgovore. Cilj je ostvariti i bolju komunikaciju porodica i istražilaca u Institutu za nestala lica BiH- rekla je Cabo novinarima u Istočnom Sarajevu u pauzi sjednice.

Ona je navela da se na području Sarajeva traga za još 187, a na području regije 294 nestala lica.

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Veljko Lazić istakao je da je ovo jedan u nizu sastanaka, dodajući da se traga za još 1.660 tijela srpske nacionalnosti.

-Ako se bude ovako radilo, nikada neće biti pronađena nestala lica. Uvijek se krivica prebacuje na drugog- napomenuo je Lazić.

On je dodao da će zatražiti sastanak sa glavnim tužiocem Tužilaštva BiH Gordanom Tadić da bi dobili odgovor koji tužilac ne daje nalog kada je riječ o radu na bazi traženja nestalih lica, ekshumacija i identifikacija i slično.

Goran Krčmar iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica istakao je da je, nažalost, puno vremena prošlo, a radeći na ovaj način ništa neće biti urađeno.

-Problem je nepostojanje jedinstvenog stava iz Republike Srpske po ovim pitanjima, a mislim na srpske predstavnike u Institutu za nestale BiH i svih ljudi koji su uključeni u ovaj proces. Neophodno je restartovati sistem i vratiti se nekadašnjoj pregovaračkoj poziciji. Samo pregovorima i razgovorima možemo riješiti probleme- istakao je Krčmar.

Milena Kusmuk, koja traga za posmrtnim ostacima supruga Ratka koji je poginuo 1992. godine na Trebeviću, kaže da do danas o tome malo zna, te da cijeli proces opstruiše Institut za nestale BiH.

Predstavnik Organizacije porodica poginulih boraca, zarobljenih i nestalih lica istočne Hercegovine Aljonka DŽeletović već 28 godina bezuspješno traži posmrtne ostatke brata.

-Užasno je teško, ali mi ne odustajemo. Tražićemo modus da na drugi način pokušamo da dođemo do istine- istakla je Dželetovićeva, te dodala da se u regiji istočne Hercegovine, prema posljednjim podacima traga za još 82 osobe.