Do pet šoljica kafe dnevno može biti bezbjedno za srce, a čak donijeti i određene zdravstvene koristi, pokazuje najnovija analiza Američkog udruženja za zdravlje srca.

Kafa je najpopularniji način konzumiranja kofeina širom svijeta, ali iako je povezana sa višestrukim zdravstvenim prednostima, postoji stalno pitanje koliko je zapravo bezbjedno piti, prenosi "Juronjuz".

Američko udruženje za zdravlje srce sada je objavilo da je konzumiranje do 400 miligrama kofeina dnevno, oko pet šoljica, generalno bezbjedno za većinu odraslih i može biti povezano sa boljim zdravljem srca.

- Ekvivalent do pet šoljica kafe sa kofeinom dnevno bez dodatog šećera je bezbjedno i ne povećava kardiovaskularni rizik - rekao je Gregori M. Markus, koautor rada i profesor medicine na Univerzitetu Kalifornije u San Francisku, prenosi Srna.

Rezultati analize ukazuju da je umjerena konzumacija kafe povezana s manjim rizikom od srčane insuficijencije, koronarne bolesti srca, moždanog udara, kao i hipertenzije i dijabetesa tipa 2 kod određenih osoba. Najmanji rizik od smrtnosti zabilježen je kod ljudi koji dnevno piju između dvije i četiri šoljice kafe.

Iako kafa predstavlja glavni izvor kofeina, on se nalazi i u čaju, čokoladi, gaziranim napicima, kao i u pojedinim lijekovima.

Stručnjaci upozoravaju da su podaci o uticaju kofeina iz drugih izvora, naročito energetskih pića, još uvijek ograničeni, te da su potrebna dodatna istraživanja zbog mogućih negativnih efekata na srce.

Kofein se nakon unosa razgrađuje u jetri, a najveću koncentraciju u organizmu uglavnom dostiže u roku od jednog sata. Način na koji ga organizam obrađuje razlikuje se od osobe do osobe i zavisi od genetike, metabolizma, starosti, ali i navika u konzumaciji.

Kod ljudi koji redovno piju kafu može se razviti veća tolerancija na kofein, dok drugi mogu osjetiti izraženije reakcije, poput ubrzanog rada srca, nervoze ili problema sa snom, čak i pri manjim količinama.

Markus naglašava da ne postoji univerzalna preporuka koja odgovara svima, te da je najvažnije pratiti kako organizam reaguje na kofein i prilagoditi unos sopstvenim potrebama.

Istraživači su takođe podsjetili da način pripreme i dodaci u kafi igraju važnu ulogu. Veće količine šećera, aromatizovanih sirupa i punomasnih mliječnih dodataka mogu povećati kalorijski unos i umanjiti potencijalne zdravstvene koristi koje kafa sama po sebi može imati.