Institucije BiH, uprkos upozorenjima, nastavljaju da gomilaju račune po osnovu izgubljenih sudskih sporova koji godišnje iz zajedničke kase izvuku oko 3,4 miliona maraka, a jedan od razloga za to jeste što pojedinci, ni za deceniju, nisu našli za shodno da reaguju i promijene pravila ponašanja.
Na te i druge propuste u poslovanju institucija na nivou BiH je upozoreno u reviziji učinka pod nazivom "Izdaci za sudske sporove" koju je uradila i objelodanila Kancelarija za reviziju sa sjedištem u Sarajevu.
Izgubljeni sudski sporovi institucija na nivou BiH godinama su trn u oku, a da nadležni i dalje ne vide o kolikom problemu je riječ potvrdila je i najnovija analiza koja je pokazala da se ovom pitanju ne poklanja ni dovoljno pažnje, niti uzrocima, ni posljedicama.
- Izdaci za sudske sporove ne bilježe trend smanjenja već sasvim suprotno - od 2020. godine evidentirano je povećanje izdataka po toj osnovi. Iako je analiza sporova i praksi rada bila jedna od ključnih preporuka revizije učinka iz 2014. godine ni danas potreba za analizama nije prepoznata u svim institucijama. Kod većine tuženih institucija iz uzorka ne pridaje se dovoljno pažnje analizi pokrenutih sporova. Izostao je kritički osvrt na vlastita postupanja koja su možda i dovela do tog spora. Posljedica toga jeste ponavljanje grešaka, novi sudski sporovi i dodatni izdaci - kategorični su revizori, uz podsjećanje da su izdaci za sudske sporove institucija BiH bili predmet revizije učinka 2014. i 2017. godine.
Predmet revizije ovaj put bili su izdaci po osnovu izgubljenih parničnih predmeta i po osnovu izvršnih predmeta te aktivnosti i preduzete mjere odgovornih institucija od 2019. do 2023. godine. Pod lupom je bilo njih šest sa najviše izgubljenih parničnih predmeta - Ministarstvo odbrane, Tužilaštvo BiH, Granična policija, Uprava za indirektno oporezivanje, Sud BiH i Ministarstvo pravde.
Izgubljeni sporovi, u čak više od 95 odsto slučajeva, odnosili su se mahom na predmete iz oblasti radnih sporova, kao što su pravo na naknadu za ishranu u toku rada, prevoz na posao i sa posla, odvojen život i smještaj što je nakon dužeg vremena regulisano novim zakonom te na naknade štete i dug.
- Broj riješenih parničnih predmeta na štetu BiH je skoro svake godine veći od broja riješenih u korist BiH, dok je manji broj predmeta riješen na način da je djelimično dobijen ili izgubljen. Od ukupno 1.068 koje je BiH izgubila, u 917 je BiH tužena i koje je BiH izgubila u periodu 2019-2023. godina. Najveći dio izgubljenih predmeta u kojim je BiH tužena odnosi se na predmete po osnovu radnog spora - piše u revizorskom izvještaju.
Jedan od zaključaka revizora jeste to da većina institucija iz uzorka ne sprovodi analize svojih sudskih sporova niti imaju uspostavljene sveobuhvatne i ažurne evidencije sudskih sporova.
Sveobuhvatne nisu ni evidencije Pravobranilaštva BiH, koje je nadležno za zastupanje institucija, a u izvještaju je ukazano da su samo na dvije adrese iz uzorka, odnosno resora odbrane i Uprave za indirektno oporezivanje preduzimane mjere na unapređenju procesa i otklanjanju uzroka spora.
- Kašnjenja u plaćanjima po sudskim presudama, za posljednjih pet godina, dovela su do izvršnih postupaka i dodatnih izdataka iz budžeta BiH od oko 100.000 KM, a postoje određene slabosti u praksama i saradnji tuženih institucija i Pravobranilaštva koje mogu uticati na ishod i izdatke za sudske sporove - naglašeno je u dokumentu.
Vedrana Kulaga Simić
