Reforma javnih preduzeća u Republici Srpskoj je među glavnim ciljevima Vlade već godinama, ali u praksi je nedovoljno urađeno.

Percepcija javnosti je da ona mahom služe za stranačku raspodjelu.

Tako se u predloženom programu ekonomskih reformi za 2021-2023. Vlade RS naglašava reforma javnih preduzeća. Sami priznaju neefikasnost javnog sektora koji se, kako navode, ogleda prvenstveno u neefikasnosti javnih preduzeća.

– Reformu javnih preduzeća treba posmatrati kroz tri segmenta, odnosno javna preduzeća koja zahtijevaju budžetsku podršku, komunalna javna preduzeća u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, te strateška javna preduzeća od kojih se očekuje da budu profitabilna i da budu jedan od izvora prihoda budžeta Republike, čija reforma mora da bude pažljivo sprovedena s ciljem efikasnijeg poslovanja – navedeno je u programu ekonomskih reformi.

Premijer Radovan Višković izjavio je da je formirano posebno radno tijelo zaduženo za ovu reformu, a koje će djelovati pri kabinetu premijera.

U programu se posebno naglašavaju reforme tržišta energije i transporta sa posebnim aspektom na ŽRS.

Reorganizacija ERS je započeta, u distributivnim preduzećima smanjen je broj zaposlenih, a slijedi isti scenario i u proizvodnim preduzećima.

U ŽRS je prije nekoliko godina započeta reforma uz kredit Svjetske banke. Zajedničko za ova dva preduzeća je to što su imala i imaju izuzetno veliki broj viška zaposlenih.

Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta Pale, kaže za Srpskainfo da je bitno istaći kako su reformske agende posljedica toga da sve zemlje koje treba da budu članice EU imaju obavezu da se približe evropskim standardima. 

– U posljednjoj reformskoj agendi se navodi da je prioritet depolitizacija javnog sektora s posebnim akcentom na javna preduzeća. Dok istovremeno gledamo kako su 95 odsto javnih preduzeća žrtve politike. Evo, sigurno petnaestak narodnih poslanika su ujedno i v.d. direktora javnih preduzeća. Pa, nema većeg i eksplicitnijeg primjera direktnog upliva politike u javna preduzeća. Iz toga se jasno vidi da nama reformska agenda nije ozbiljna, nego pišemo ono što se od nas traži da napišemo na papiru a nećemo to da ispunimo – ističe on.

On kaže da nisu sva javna preduzeća u istom položaju i da neka iz objektivnih razloga imaju prirodni monopol, odnosno zbog ekonomije obima.

Međutim, kako smatra, problem je što se takva javna preduzeća zloupotrebljavaju u političke svrhe.

– Kod nas u Palama u Elektrodistribuciji su zapošljavali učiteljice, psihologe, sociologe i slično, a nemaju montera i drugog stručnog kadra za posao kako bi bili profitabilni. Dakle, s jedne strane imate održavanje niske cijene struje, a s druge strane punjenje preduzeća sa zaposlenima zbog čega se sada višak mjeri na hiljade njih – navodi Đogo.

Tvrdi da je tržišna vrijednost ERS svedena na desetak odsto u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost, a da je standard 160 odsto od knjigovodstvene vrijednosti.

– „Šume“,  da ne kažem, samo sjeci i prodaj, prave gubitke. Ili, ŽRS su imale imale najveću subvenciju iz budžeta RS, a jedno vrijeme i po 50 miliona KM. To im nije bilo dovoljno i došli su maltene do stečaja nakon čega je Vlada uzela kredit za reorganizaciju preduzeća – podsjeća Đogo.