Na uzvišici koja natkriljuje Kumanovsku kotlinu, poput stamenog graničara stoji Zebrnjak, monumentalna građevina podignuta u čast i slavu junaka, koji su pobjedom nad Turcima u Kumanovskoj bici postavili kamen temeljac budućim veličanstvenim pobjedama srpskog vojnika: na Ceru, Kolubari, Kajmakčalanu...

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Bitka kod Kumanova bila je bitka u susretu, jer su obje vojske jurišale jedna prema drugoj. Zbog jače koncentracije srpskih trupa, inicijative i hrabrosti vojnika i oficira Prve srpske armije, svi turski napadi su odbijeni, a bitka je dobijena. Bila je to prva i najznačajnija srpska pobjeda u Prvom balkanskom ratu, koja je najavila kraj turske vladavine na Balkanu.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Pred grmljavinom srpske artiljerije, zabilježio je srpski konzul iz Bitolja, nije se povlačila jedna vojska već jedna imperija“, a u narodu je ostala izreka: „Kumanovo za Kosovo!“

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Zanimljivo je da su turski ratni planovi napravljeni uz pomoć njemačkog vojnog stručnjaka Kolmara fon der Golca. Prema njemačkom planu, turske snage trebalo je da zauzmu odbrambene pozicije na prostoru Vardarske Makedonije, a razlog za ovakvu strategiju ležao je u činjenici da se glavnina turskih snaga nalazila u Maloj Aziji.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Uprkos tome što se borila po planu, turska Vardarska armija je doživjela težak poraz. Iako je Zeki-paša operativno iznenadio srpsku komandu svojim iznenadnim napadom, odluka da se napadne snažniji neprijatelj bila je ozbiljna greška koja je odlučila ishod bitke.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Katastrofalni poraz Turaka kod Kumanova u očima srpskog vojnika predstavljao je svojevrsni revanš za Kosovo, koje je poslije 523 godine na jedan zaista briljantan način osvećeno. Poraz vjekovnog neprijatelja podigao je ne samo moral u srpskim trupama, već je neposredno nakon ove pobjede, ugled male Srbije na evropskim terazijama visoko odskočio.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Preko 2.000 zarobljenika palo je u ruke Prvoj armiji, kao i veliki broj topova, pušaka, mitraljeza i ostaloga plijena. Bila je to prva i najznačajnija srpska pobjeda u Prvom balkanskom ratu, koja je najavila kraj turske vladavine na Balkanu.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Srpski oficir na konju odaje počast poginulom vojniku poslije Kumanovske bitke.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Poslije Kumanovske bitke poginuli srpski ratnici su uglavnom sahranjivani u blizini položaja na kojima su pali. Ideja o podizanju spomen-obilježja dostojnog slave srpskih ratnika potekla je od ratnih veterana koji su u tu svrhu 1922. godine formirali Odbor za podizanje spomenika.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Gradnja monumentalnog spomenika je otpočela 1934, u teškim uslovima. Graditelji su se suočavali sa neprohodnim terenom, jakim vjetrovima, ali i finansiskim teškoćama. Da bi se skupila sredstva Odbor je februara 1936. godine u Beogradu, u izlogu tri radnje na Slaviji i Terazijama pokazao javnosti modele spomen-obilježja.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Nakon tri godine, radovi na izgradnji spomen-kosturnice na Zebrnjaku su završeni. Svečano osvećenje i otkrivanje spomen obilježja upriličeno je na na 25. godišnjicu srpske pobjede.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Spomenik su svečano osvetili mitropolit skopski Josif, episkop niški Jovan i i episkop raško-prizrenski Serafim.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Na dan osvećenja spomen-kosturnice, 30. oktobra 1937. godine, posmrtni ostaci ratnika grupisani u Crkvi Svetog Đorđa u Mladom Nagoričanu su preneseni u spomen-kosturnicu na Zebrnjaku.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

U kosturnici počivaju zemni ostaci 678 vojnika Prve srpske armije, kojom je tada komandovao prestolonasljednik Aleksandar Karađorđević. U proboju je poginulo 1.207 i ranjeno 5.212 vojnika, dok se „više od 600 ratnika zametnuo svaki trag“.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Spomen-obilježje je najznačajnije ostvarenje beogradskog arhitekte Momira Korunovića i bio je najmonumentalniji vojni memorijal na prostorima središnjeg Balkana. Spomenik je bio visok 48,5 metara, na vrhu je gorio vječni plamen iz kandila, čija se svjetlost mogla vidjeti sa udaljenosti od 50 kilometara.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Impozantna građevina izgrađena na brdu Zebrnjak, najvišoj tački kumanovskog bojišta, imala je spoljašnje i unutrašnje stepenište kojim se stizalo do kapelice pod samim vrhom, odakle se pružao veličanstven pogled na sve četiri strane svijeta.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

U prizemlju spomenika iznad kosturnice nalazio se prostor, podijeljen u devet odaja, u kome je bila smještena muzeološka postavka. I danas posjetioci mogu na izložebnim fotografijama vidjeti kako je izgledao bivak (logor) srpske vojske, poljska bolnica, artiljerijsko oruđe na položaju i drugo.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Prema pisanju ondašnje štampe, za izradu freske u kapeli, Kolo orpskih sestara nz Beograda stavilo je Odboru za podizanje spomenika na raspoloženje iznos od 30.000 dinara. Danas se freskopis u kapeli prilično ruiniran, ali je najvjerovatnije da zid iznad palionice svijeća krasi Pokrov Presvete Bogorodice.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

U kapeli spomen kosturnice, posjetioci ostavljaju ikone, pa je tako i reporter Sputnjika ostavila ikonu Bogorodice trojeručice, osveštanu u Hramu Svetog Save na Vračaru.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Pogled na Kumanovsku kotlinu sa brda Zebrnjak.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Stručnjaci Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture - Beograd 1985. godine realizovali su projekat zaštite objekta na Zebrnjaku u zatečenom stanju.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Ministarstvo rada i socijalne politike i Ambasada Republike Srbije u Sjevernoj Makedoniji preduzeli su početne korake u zaštiti ovog izuzetnog spomenika kulture time što su obezbijedile stalnog čuvara.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

Iako oskrnavljen, spomenik na Zebrnjaku i dalje čuva uspomenu na hrabre srpske ratnike i podsjeća sadašnje generacije na junaštvo ratnika u gunju, šajkači i opancima.

Foto: Sputnik/Lola Đorđević 

"Poštujte hrabre što smrviše silu i čuvajte im stanište vječito"