Osjećaj uznemirenosti, napetosti i straha su razumljive pojave koje prate pandemiju virusa korona. Od ovih osjećaja je teško pobjeći i zato je suočavanje sa ovim osjećanjima najbolji način za njihovo prevazilaženje.

Sve osobe ne reaguju isto na stres. Suočavanje sa stresom je individualno i zavisi od same ličnosti.

Stoga je Institut za javno zdravstvo na svom sajtu naveo nekoliko načina da se izborite stresom i strahom.

Kako možete smanjiti osjećaj uznemirenosti, napetosti i straha:

• Smanjite gledanje, čitanje ili slušanje vijesti o korona virusu. Informacije koje dobijate putem društvenih medija nisu uvijek provjerene i pouzdane. Izvor informacija vam trebaju biti zdravstvene ustanove i javne institucije.
• Nastavite voditi računa o svom zdravlju. Jedite uravnotežene obroke, izbjegavajte alkohol i druge psihoaktivne supstance.
• Vježbajte svaki dan u kućnim uslovima.
• Redovno spavajte, jer dovoljno sna je neophodno za normalno funkcionisanje organizma.
• Ispunite svoj dan raznim aktivnostima. Radite stvari za koje ranije niste imali vremena: čitajte, gledajte televiziju, filmove, presložite garderobu
• sredite stare fotografije i uspomene, očistite prenatrpane ladice, pregledajte stare račune i odvojite one koji su za baciti, pokušajte slikati ako imate talenta.
• Vježbajte opuštanje – 20 minuta vježbanja opuštanja može znatno smanjiti osjećaj napetosti (u produžetku vidi vježbu opuštanja).
• Ukoliko se sami ne možete nositi sa osjećajem uznemirenosti, napetosti i straha nazovite svog porodičnog ljekara za savjet.

Na sajtu je navedeno i nekoliko savjeta za vježbe opuštanja:

• Prostorija u kojoj vježbate mora biti mirna, a blago osvjetljeno. Jako svjetlo nas ometa u opuštanju, a mrak nas može uspavati.
• Sjednite u stolicu, ruke položite na naslon ili krilo. Oba stopala trebaju dodirivati tlo. Kičmeni stub i glava moraju biti u ravnoj liniji.
• Zatvorite oči i pažnju usmjerite na disanje. Udahnite duboko nekoliko puta i svaki put prilikom izdisaja recite u sebi: Opuštam se!
• Stisnite čvrsto obrve i pritom napnite mišiće lica. Zatim ih opustite. Osjetite razliku između napetosti i opuštenosti, te dopustite da vam se opuštenost polako širi po cijeklom tijelu.
• Prošetajte sada mislima po svom tijelu. Usmjerite misli na pojedine dijelove tijela ovim redoslijedom: desna ruka, lijeva ruka, desna noga, lijeva noga, trbuh, grudi, ledja, vrat, tjeme, čelo obrazi, vilice. Svaki put kad usmjerite pažnju na određeni dio tijela, pomislite prvo kako je taj dio napet, a onda kako napetost polako nestaje. Sada ste potpuno opušteni.
• Kada ste sve dijelove tijela potpuno opustili, ostanite u opuštenom stanju i odmarajte se dvije do pet minuta.
• Olabavite obrve i pripremite se da otvorite oči. Budite svjesni da se nalazie u sobi i da sjedice na stolici.
• Stisnite šake, protegnite se i otvorite oči. Sada ste spremni nastaviti sa svakodnevnim aktivnostima.

TEHNIKE RELAKSACIJE

Korona virusna bolest i stres kod djece

Reakcija djece na pojavu korona virusa je u najvećoj mjeri uslovljena reakcijom njihovih roditelja i odraslih osoba u čijoj blizini borave. Mirni i staloženi roditelji su najbolja podrška djeci. Sva djeca ne reaguju na stres isto.

Važno je da roditelji prepoznaju ukoliko su djeca uznemirena i pod stresom.

Neki od znakova stresa kod djece su:

• Pretjerano plakanje ili iritacija kod mlađe djece
• Povratak ponašanjima koja su prerasla za svoju dob (noćno mokrenje..)
• Prekomjerna briga ili tuga, povlačenje u sebe
• Nezdrav način prehrane ili spavanja
• Razdražljivost i ponašanja kod tinejdžera
• Poteškoće s pažnjom i koncentracijom
• Izbjegavanje aktivnosti u kojima su uživali u prošlosti
• Neobjašnjive glavobolje ili bol u tijelu
• Korištenje alkohola, duhana ili drugih supstanci

Da bi pomogli vašoj djeci da prevaziđu stres neophodno je da sa njima razgovarate dovoljno dugo i da sa djetetom podijelite činjenice o ovoj bolesti, ali samo one koje dijete može razumjeti. Uvjerite svoje dijete da je na sigurnom i da ste preduzeli sve mjere da ga zaštitite kao i druge članove vaše porodice. Podstaknite vaše dijete da sa vama otvoreno razgovara o svojoj zabrinutosti.

Recite mu da je u redu što se osjeća uznemireno, da to razumijete. Nastojte da ograničite izloženost vaeg djeteta nepotrebnim informacijama, pogotovo onim koje dolaze sa društvenih mreža i koje često nisu provjerene i pouzdane.

Djeca se plaše onog što ne razumiju. Nastojte zadržati rutinu u svom i djetetovom životu. Zajednički napravite plan aktivnosti kojima će se dijete baviti u vrijeme kada je trebalo biti u školi ili na sportskim aktivnostima. Podstaknite vaše dijete da nauči neke nove stvari. Uključite ga u svakodnevne kućne aktivnosti. Pohvalite svoje dijete i budite mu uzor.

Ukoliko se i sami osjećate uznemireno i ne možete pružiti podršku svom djetetu zatražite pomoć od vašeg ljekara ili psihologa. Nazovite ih i tražite savjet.