Autor knjige "Ničiji vojnici" Željko Pantelić, preživjeli pripadnik JNA koji je teško ranjen 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, rekao je za Srnu da je knjigu napisao kao odgovor na muslimanske laži koje šire o "65 zaštitnom motorizovanom puku" poslednjih 29 godina.

Ova knjiga, koja je promovisana sinoć u Istočnom Sarajevu u okviru manifestacije "Principovi dani", autentično je dokumentarno svjedočenje o stradanjima srpskih vojnika u "Dobrovoljačkoj ulici" u Sarajevu početkom maja 1992. godine.

- Sama inicijacija knjige bio je moj prvi odlazak na komemoraciju 2013. godine u Dobrovoljačku ulicu kada sam vidio da ono što su govorili i kada su nas napali prilikom komemoracije i provocirali sa druge strane Miljacke i govorili ono što nema nikakve veze sa istinom i stvarnim dešavanjima - rekao je Pantelić.

On kaže da je od tada počeo da prikuplja podatke i da je uz pomoć Centra za istraživanje ratnih zločina iz Banjaluke i preživjelih pripadnika jedinice nastala ova knjiga.

- Ova knjiga je trebala da bude davno završena, ali kako sam kontaktirao sa preživjelim saborcima, sve više su se javljali ljudi koji su učesnici tih događanja - naveo je Pantelić.

On napominje da je prekinuo tu priču sa svjedočenjima u dogovoru sa Centrom za istraživanje ratnih zločina i da su se nakon prvog izdanja "Ničijih vojnika" i dalje javljaju svjedoci učesnici dešavanja u Dobrovoljačkoj koji nisu pomenuti u ovom izdanju, pa ima namjeru napisati i drugo izdanje.

- Osim njih, počeli su da se javljaju i ljudi koji su iz drugih jedinica koji su pomenuti u knjizi i počeo sam da skupljam materijal za drugo izdanje koje će biti dopunjeno izdanje knjige `Ničiji vojnici` - najavio je Pantelić.

Na pitanje zbog čega je ovoj knjizi dao naziv "Ničiji vojnici", Pantelić kaže da je u odabiru naslova bilo više solucija, ali da se ovaj iskristalisao jer je u knjizi opisana i izdaja, odnosno odgovornost vojnog i političkog vrha tadašnje SFRJ.

- Uprkos dogovoru da se mirno iselimo, mi smo tamo bili ostavljeni, dok je Predsjedništvo proglasilo novu državu SR Jugoslaviju. Bili smo tada praktično ničiji vojnici ostavljeni u BiH - istakao je Pantelić.

On je napomenuo da su podaci o broju poginulih i ranjenih dobijeni iz prve ruke, od ljudi koji su bili učesnici tih dešavanja.

- Sravnio sam spisak ranjenih, ubijenih i zarobljenih poslije 27 godina - naveo je Pantelić i dodao da nije mogao da izvrši reviziju svih imena, jer za neke od tih ljudi nije mogao doći do podataka.

Pantelić je istakao da svi poginuli koji se pominju u Dobrovoljačkoj, vode u sudskom slučaju "Dobrovoljačka", što ne znači da su stradali samo na tom mjestu.

- Pominju se pobijeni od 2. maja i od 20. aprila, kada su pobijeni vojnici u kafiću i svi ti događaji su povezani i uvedeni u slučaj `Dobrovoljačka` - pojasnio je Pantelić.

On podsjeća da se i nakon 29 godina od zločina u Dobrovoljačkoj ulici traga za tijelima nekih vojnika.

- Imamo podatke za dio ljudi koji je izvučen i za koje su muslimani dali tijela, dok se neki vojnici koji su pobijeni na Skenderiji, a nisu razmijenjena njihova tijela, još vode kao nestali. Riječ je o poručniku Nihadu Kastratiju i vojniku Krunu Bešliću - otkriva Panetlić.

On napominje da su tijela pobijenih iz kolone u Dobrovoljačkoj ulici mnogo kasnije pronađeni posmrtni ostaci po raznim grobljima u Sarajevu.

Pantelić kaže da je recenziju za tu knjigu pisao književnik Željko Pržulj, koji je i sam bio borac na području tadašnje Srpske Ilidže, koja je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma pripala Federaciji BiH.

Pržulj za Srnu kaže da je ovo njegova prva recenzija i da je pristao da je napiše zbog same teme kojom se knjiga bavi.

- To me je natjeralo da napišem recenziju. Riječ je o knjizi koju piše sam akter dešavanja u Dobrovoljačkoj koja pokazuje grčevitu borbu za opstanak mladih ljudi od 20 godina koji su bili izdati od same komande, od države , od naroda i svih. Sami su se snalazili kako da se izvuku iz vatre i sačuvaju ugled neke propale vojske - rekao je Pržulj.