Knjiga "Život i djela Jelene Dopuđe" autora Gruja Bjekovića i Nenada Suzića, koja je izašla iz štampe, govori o ovoj Sokočanki pedagogu i etnokoreografu koja je sakupila i evidentirala više od 2.500 narodnih igara.

Dopuđa je, kako navode autori knjige, svoj život i rad posvetila tradiciji i narodnoj zaostavštini u sferi folklora i njeno ime nosi više škola, zdravstvenih ustanova i ulica u Srbiji.

Jelenini roditelji su, po dolasku iz Hrvatske i Srbije, bračni život započeli na Sokocu, gdje je otac službovao u tadašnjoj žandarmeriji, ali je glasinački kraj predodredio njen život i rad.

Ona je bila učiteljica od 1922. godine, zatim nastavnica u srednjoj školi, kao i dugogodišnji član "Sokolskog društva", a radila je i u Ministarstvu prosvjete.

Nakon Drugog svjetskog rata na "Institutu za proučavanja folklora" počela je Dopuđina istraživačka djelatnost na prukupljanju etničkih obilježja pojedinih krajeva u BiH, o čemu je objavila niz radova.

Ona je karijeru završila kao profesorka na Fakultetu fizičke kulture, gdje je predavala "Ritmiku i plesove", navedeno je u knjizi, posvećenoj ovoj ženi, koja je preminula u Sarajevu 1987. godine.

Dopuđa je objavila veliki broj radova i knjiga iz oblasti etnokoreologije i etnokoreografije i dobitnik je mnogo priznanja i nagrada, među kojima je i Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva 1985.godine.

Doktor neuropsihijatrije u penziji Milomir Đerić sa Sokoca, jedan od recenzenata ove knjige, zapitao se "kako je jedna takva prominentna ličnost ostala malo poznata široj javnosti".

Prema njegovim riječima, prikaz pedagoškog rada Dopuđe "baca svijetlo na njen doprinos na osavremenjavanju fizičke kulture, posebno žena i djece", što je posebno značilo za jednu konzervativnu sredinu u međuratnom periodu.

- U BiH je poslije Drugog svjetskog rata bilo suviše toga obojeno srpskom panslovenskom kulturom, što je u tom dobu imalo negativnu ideološku oznaku, a knjiga `Život i djela Jelene Dopuđe` zbog ispravljanja te nepravde zaslužuje pažnju i čuva sjećanje na pomalo zaboravljene veličine naše nacionalne istorije - ističe Đerić.

On naglašava da ovo djelo predstavlja značajan doprinos afirmaciji srpske kulture.

Profesor sa Učiteljskog Fakulteta u Beogradu Mladen Vilotijević navela je da je Dopuđin prvi zadatak u Institutu za proučavanje folklora bila da prikupi i zabilježi Folklornu tradiciju u BiH.

- Brzo je shvatila da mora razviti vlastiti sistem u kome će evidentirati i specifične pokrete, ritam i melodiju pojedinih igara i plesova, te okolnosti pod kojima se izvode - istakao je Vilotijević.

Jedan od autora knjige Grujo Bjeković u razgovoru za Srnu navodi da je tri mjeseca uz puno razumijevanje zaposlenih u Zemaljskom muzeju u Sarajevu prikupljao podatke o životu i djelu Jelene Dopuđe, te da je dio dokumentacije dobio zahvaljujući prijateljima koji žive u Češkoj.

On je naglasio da je Dopuđa u svom radu morala da izvodi vlastite klasifikacije i podjele, te da je u njeno vrijeme trebalo imati hrabrosti u obračunu sa predrasudama o školovanju ženske djece i omladine.

Izdavač knjige "Život i djela Jelene Dopuđe" je Matična biblioteka Istočno Sarajevo.

Knjigu je, kaže Bjeković, pripremao sa profesorom sa Filozofskog fakulteta u Banjaluci doktorom Nenadom Suzićem, za koga tvrdi da je jedan od najsposobnijih ljudi u oblasti obrazovanja u Republici Srpkoj, koji je napisao 25 autorskih i sedam koautorskih knjiga.

Profesor na Fakultetu fizičke kulture u Istočnom Sarajevu Grujo Bjeković dobitnik je mnogo nagrada i priznanja za svoj rad i napisao je 15 knjiga i više od 70 naučnih radova.