Lingvista Miloš Kovačević izjavio je danas Srni da je Zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma vrlo bitan za Srbe jer ih ujedinjava na identitetskim nacionalnim kriterijumima, ali i predstavlja međunarodnu zaštitu jezika, budući da ga definiše kao temeljenu kulturnu baštini srpskog naroda.

- Jednostavno, kad se gubi jezik gubi se i nacija - upozorio je Kovačević i naglasio da je kod Srba specifično da je ćirilica simbol samog jezika i identitetska crta srpskog naroda.

Prema njegovim riječima, to je posebno opasno u sredinama u kojima postoje jake težnje za asimilaciju Srba u planiranu i još nepostojeću bosansku naciju.

On ističe da je, stoga, veoma bitno da Zakon o srpskom jeziku i ćirilici do kraja prođe prođe parlamentarnu proceduru kako bi počela njegova primjena.

Kovačević kaže da je ovaj zakon bitan što definiše da je srpski jezik nematerijalna kulturna baština koju i svijet kao takvu prepoznaje.

- To ne može niko mijenjati, jer ako se to promijeni onda bi BiH, a samim tim i Republika Srpska, zapravo izašli iz međunarodnih sporazuma o kulturnoj nematerijalnoj baštini - kategoričan je ovaj ugledni profesor srpskog jezika.

Odgovarajući na pitanje zašto se na takve okolnosti i činjenice bune Bošnjaci, Kovačević odgovara da mu nije jasno zašto su oni potegli mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, jer se u ovom slučaju govori samo o Srbima i srpskom jeziku.

- Ovdje se ne govori apsolutno o njegovim preimenicama, jer nije riječ o bosanskom niti hrvatskom jeziku nego o zakonu za Srbe, a ne zakon za Bošnjake ili Hrvate, kojima niko ne brani da donesu svoje zakone o zaštiti, hajde da kažemo, političkog bosanskog ili hrvatskog jezika, kao i zaštiti latinice -  navodi Kovačević.

Kovačević tvrdi da je, u ovom slučaju, Narodna skupština Republike Srpske ispravila jedan član koji je Ustavni sud doveo u pitanje i na osnovu tog člana, Bošnjaci su se pobunili znog navodne neravnopravnosti.

- Međutim, sada je uspostavljena potpuna ravnopravnost i sada Srbi mogu jedini da odlučuju o vlastitom jeziku i pismu. Ovaj zakon je međunarodna zaštita budući da se radi i o temeljenoj kulturnoj baštini srpskog naroda - porčuio je Kovačević izjavi za Srnu.

U Narodonoj skupštini Republike Srpske, 1. juna usvojen je Zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma, ali njegova primjena još nije počela, budući da su Bošnjaci potegli pitanje zaštite nacionalnog interesa Bošnjaka.

Vijeće naroda Republike Srpske 27. juna nije postiglo saglasnost o Zakonu o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma u vezi sa odlukom o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda.

Ovaj predmet upućen je Zajedničkoj komisiji Narodne skupštine i Vijeća naroda za usaglašavanje zakona, propisa i akata.

Pomenutim zakonom uređuje se sistem zaštite, očuvanja i način korišćenja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma u Republici Srpskoj, kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa.