U razvoju d‌jeteta, govor ima izuzetno veliku ulogu jer je on osnovni način komunikacije među ljudima. Govor ima neprocjenjivo mjesto u životu, njime izražavamo svoje misli, osjećanja, potrebe, htenja, znanje i stavove... Potreban nam je u svakodnevnom životu, obrazovanju i kasnije u profesionalnom djelovanju.

Stoga će situacija u kojoj dijete ne prati razvoj u govoru i jeziku u odnosu na drugu d‌jecu, kod svakog roditelja izazvati nemir.

Da bismo mogli prepoznati i znati o kakvim teškoćama je riječ, razgovarali smo sa logopedom „Logopata“ Milicom Kulinom.

Naša sagovornica kaže da smo u današnje vrijeme svjedoci sve većeg porasta govorno-jezičkih smetnji kod d‌jece, te da su uzroci za to različiti.

- To su problemi sa jezikom ili nepcem, orofacijalna oštećenja ili kratak frenulum, koji može ograničiti kretanje jezika. Problemi sa sluhom, takođe, mogu uticati na govor – rekla je ona.

Dodaje, veliki broj d‌jece sa kašnjenjem u govoru ima određene oralno-motoričke probleme.

-  To se dešava kada postoji problem u područjima mozga odgovornim za govor, što otežava koordinaciju usana, jezika i vilice kako bi proizveli zvukove – objašnjava Kulina.

Početak 21. vijeka unio je značajne promjene u tempu i načinu života. Potreba za što bržom razmjenom informacija, sve manja komunikacija, nedovoljno čitanje i sve ređe pisanje, pretjerano izlaganje sadržajima elektronskih medija samo su neki od faktora koji su u značajnoj mjeri uticali na pojavu problema u verbalnoj komunikaciji.

Kako ističe naša sagovornica, najviše roditelja se stručnjacima obraća kada uoče artikulacijske poremećaje kod d‌jece, odnosno kada uoče da dijete ne zna izgovoriti određeni glas ili kada kasne u govorno-jezičkom razvoju.

-  Ne smijemo izostaviti ni poremećaje fluentnosti govora, najčešće mucanje, koje je, takođe, u porastu – ističe.

Govoreći o primjerima iz prakse, ona je navela da se u „Logopat“ javilo četvorogodišnje dijete koje nije malo razvijen samostalan govor i komuniciralo je isključivo pokaznim gestom.

- U toj dobi se od d‌jece očekuje da uredno samostalno i adekvatno koriste govor. Tokom kontinuiranog rada uspjeli smo dobiti prve riječi i rečenice. Dijete sada uspješno samostalno i adekvatno komunicira kao što bi i trebalo po razvojim normama. U "Logopat" sada dolazi na kontrolne preglede – ispričala je ona.

Zašto je važna rana dijagnostika?

Naša sagovornica pojašnjava da kod početnog govorno-jezičkog razvoja roditelji treba da očekuju da dijete izgovori prvu riječ sa značenjem između 9. i 15. mjeseca, a prve rečenice od 18. do 24. mjeseca, što djetetu omogućava da aktivno učestvuje i istražuje sredinu u kojoj se nalazi.

-  Do polaska u školu dijete treba da ima usvojen pravilan izgovor svih glasova našeg jezika. Takođe, potrebno je obratiti pažnju koliko su jezičke strukture razvijene, kakvo je verbalno pamćenje, upotreba gramatičkih oblika te kakvo je verbalno izražavanje u globalu – dodala je.

Osim rada sa logopedom za djecu koja imaju poteškoće sa govorom veoma je važno da rade i kod kuće sa roditeljima.

Kulina je apelovala na roditelje da ne čekaju ukoliko primjete bilo šta neobično kada je njihovo dijete u pitanju, bilo da je to govor, pažnja, nepravilan izgovor glasova ili teškoće u čitanju, u pisanju.

Ponekad je to možda samo i zabrinutost, dodaje, ali uvijek je najbolje rješenje obratiti se logopedu i otkloniti sve sumnje.

- Uvijek ćemo pomoći i dati odgovore na sva pitanja, uputiti roditelje kako zajedničkim radom otklanjati smetnje i teškoće ili ih posavjetovati na koji način u kućnom okruženju jačati sposobnosti djeteta. Najbitnije je obratiti nam se na vrijeme – rekla je ona.

 Djeca nikada nisu mala za logopedske tretmane

Za kraj razgovora, Kuluna je zaključila da je važno na vrijeme prepoznati problem sa kojim se dijete suočave i na vrijeme potražiti stručnu pomoć.