"Veseli stroj" ove jeseni se tek simbolično zažario u dvorištima građana koji su, i pored toga što su šljive ove godine loše rodile, odlučili da ne napuštaju tradiciju pa peku manje količine rakije.
Domaćini širom Srpske kažu da je šljiva podbacila, te da su burad, kao i grane, ostala prazna. Ipak slabiji rod nije ugasio druženje i dobru volju koja uvijek prati ovaj stari običaj.
Milan Z. iz Kotor Varoša, u čijem šljiviku ima više od 100 stabala, rekao je za "Glas Srpske" da šljive nije bilo ni za pojesti.
- Ranijih godina u našem dvorištu veselo je ključalo od dobrog roda, zbog čega smo i po tri dana znali peći rakiju - kaže ovaj Kotoravošanin.
Dodaje da uzgaja dvije vrste šljiva, čačanku i bjelicu.
- Na postojeći broj stabala zasadili smo još 60. Ove godine rod je podbacio, zbog čega su burad ostala suva. Ranije smo imali i po 50 kazana jer su se grane savijale od plodova, a ove godine šljive je bilo samo za nekoliko tegli pekmeza - priča on.
Iako očekuju znatno manje rakije nego prethodnih godina, "vesela mašina" ostaje tradicija u domaćinstvu Biljane Đ. iz Mrkonjić Grada. Ona kaže da su ranije imali i više od 200 litara rakije, ove godine se nadaju da će imati bar 50.
- Godina je dobro počela, ali kad je došao red na branje, mnogo plodova je propalo na grani zbog loših vremenskih uslova. Imamo 40 stabala savke koja, nažalost, već izumire. Ove godine imamo blizu pet kotlova, a ranije smo imali i više od 20 od iste sorte - kaže ona.
Banjalučanin Vlado S. koji godinama peče rakiju, kako sebi, tako i drugima, priča za "Glas" da ne pamti ovako lošu sezonu.
- Iako je rod rekordno slab, to nije spriječilo pojedine građane da ispeku manje količine od šljiva koje su uspjeli prikupiti na svojim imanjima. Uglavnom je riječ o dva do tri kotla - kazao je ovaj vrsni poznavalac rakije.
Dodao je da se ove godine najviše peče rakija od grožđa i jabuke, a najmanje od šljive.
- Takođe, kvalitet rakije nije loš iako je godina bila slabo rodna. Dosta zavisi i od toga kako je domaćin pripremio kom za destilaciju - istakao je on dodavši da je prethodna godina bila sušta suprotnost ovoj.
Iz Inspektorata Republike Srpske rekli su za "Glas" da fizička lica mogu da prave domaću rakiju za svoje potrebe, ali da je ne mogu prodavati, jer to pravo imaju samo registrovani proizvođači koji ispunjavaju sve zakonske uslove.
- Imajući u vidu tradiciju našeg podneblja da fizička lica za vlastite potrebe proizvode različita alkoholna pića, najčešće vino i rakiju, zakonom nije zabranjeno da i dalje održavaju tu tradiciju - naveli su iz Inspektorata i dodali da nema zakonskog ograničenja količine rakije koju fizička lica mogu proizvesti za vlastite potrebe.
Međutim, kako su naveli, fizička lica koja proizvode rakiju za vlastite potrebe ne mogu istu stavljati u promet i prodavati, jer za takav proizvod ne postoji dokaz o porijeklu, ispravnosti, kao ni bezbjednosti za ljudsku upotrebu.
KAZNE
Ukoliko fizička lica rakiju, proizvedenu za vlastite potrebe, suprotno zakonu stave u promet, propisana je kazna od 500 do 1.500 KM. Takođe, iz Inspektorata Srpske naglasili su da je alkohol akcizna roba te da u tom pogledu podliježe i obavezama definisanim Zakonom o akcizama. Republička poljoprivredna inspekcija vrši kontrolu svih registrovanih proizvođača jakih alkoholnih pića, kao i fizičkih lica za koja postoje saznanja da vrše nelegalan promet istih i time u sferi sive ekonomije predstavljaju nelojalnu konkurenciju registrovanim proizvođačima. U skladu sa navedenim, inspekcija ne kontroliše "pečenje" rakije u domaćinstvima, već promet iste ukoliko postoje saznanja da se on vrši nelegalno.
