Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da je BiH u prvih 10 izvoznika u svijetu maline, tako da je ona perspektivna kultura u Republici Srpskoj, posebno u područjima gdje se tradicionalno gaji, kao što su Podrinje i Romanija.

Prije sastanka o unapređenju konkurentnosti u sektoru malinarstva, Pašalić je istakao da proizvodnja maline u Republici Srpskoj može biti i bolja, samim tim što u Srpskoj ima oko 750 hektara pod malinom, ali da su prinosi po hektaru niski i iznose sedam do osam tona po hektaru, što nije dovoljno.

-Osim sadnje novih zasada, jedini način da unaprijedimo tu proizvodnju jeste povećanje prinosa po jedinici površine. Naš cilj je da imamo 12, 13 do 15 tona maline po hektaru, a to možemo samo primjenom novih znanja i tehnologija- rekao je Pašalić novinarima u Istočnom Sarajevu.

Prema njegovim riječima, cilj današnjeg sastanka jeste da bude postignut dogovor o tome kako da se ta znanja prenesu sa univerzitetskih profesora u ovoj oblasti, preko savjetodavne službe, do proizvođača malina.

Pašalić je istakao da je dogovoreno da Ministarstvo i lokalne zajednice zajedno izdvoje određena sredstva kako bi se angažovalo devet inžinjera poljoprivrede, odnosno savjetodavaca koji će obići sve proizvođače maline, a prepoznati su u 11 opština Podrinja i Romanije.

On je rekao da agronomi četiri puta tokom sezone obiđu proizvođače i ukažu im na eventualne greške koje prave, a sve s ciljem poboljšanja prinosa maline.

-Najbolja investicija je kada ulažete u znanje i njegovo prenošenje- rekao je Pašalić i dodao da je za ovo obezbijeđeno više od 50.000 KM – pola Ministarstvo i lokalne zajednice, a drugu polovinu otkupljivači malina.

On je podsjetio da se 99 odsto maline koja se proizvede u Republici Srpskoj smrzne i izvozi, te dodao da je kao kultura takva da se ne može dugo čuvati u svježem stanju.

-Svaki kilogram proizvedene maline u Republici Srpskoj Ministarstvo poljoprivrede sufinansira određenim iznosom, u zavisnosti od cijene maline, a proizvođače podržavamo i tako što im obezbjeđujemo 30 odsto od vrijednosti svake investicije- rekao je Pašalić, te dodao da se otkupljivači maline podržavaju u sufinansiranju izgradnje hladnjače ili opreme za smrzavanje ili čuvanje.

Malinar iz Rudog Mirko Mišković rekao je da je u proizvodnji maline u prethodnom periodu nastupila kriza, da je došlo do pada otkupne cijene, tako da su proizvođači zapustili svoje zasade.

Prema njegovim riječima, dolazak agronoma na zasade maline je bio dobar potez, jer su sagledali stanje malinjaka i proizvođačima preporučili šta ko treba da uradi, kako bi se proizvodnja maline normalizovala i unaprijedila.

-Vršili smo analizu i u prosjeku imamo loše stanje po jedinici mjere, odnosno imamo 600 do 700 grama po kilogramu, a optimalna proizvodnja bi trebalo da bude 1,2 kilograma, što ćemo, nadam se, u narednom periodu postići- istakao je Mišković.

On je rekao da ima zasađeno pola hektara pod malinom, da je u ranijem periodu imao godišnji prihod od šest do sedam tona, te da se prepustio stihiji kada su otkupne cijene maline padale, tako da sada mora preventivno djelovati i ozbiljnije pristupiti ovom poslu.

Mišković je izrazio nadu da će se vratiti ovom prinosu koji je imao prethodnih godina, te dodao da na području Rudog postoji pet otkupljivača maline.

Agronom Mirjana Radović sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu rekla je da su malinjaci nakon zimskog mirovanja na području Podrinja i Romanije u dosta dobrom stanju, ako se uzme u obzir kašnjenje vegetacije i kolebanje temperature.

-Proizvođači maline to rade poprilično dobro, a problem je što da nedostaje mlađe radne snage- navela je Radovićeva i dodala da su neki proizvođači izvršili proljetno tretiranje svojih malinjaka, da će neki to uraditi, nakon čega će se raditi na programu zaštite maline i njene ishrane.

Menadžer poljoprivrednog klastera “Srp” iz Istočnog Sarajeva Željka Pejović izrazila je zadovoljstvo zbog ulaska u drugu fazu pružanja savjetodavnih usluga malinarima.

-Uprkos pandemiji virusa korona koja nas je zadesila, postigli smo sjajne rezultate, tako da se nadam da ćemo kada ona prođe još bolje raditi- rekla je Pejovićeva, te dodala da područje Istočnog Sarajeva ima potencijal za proizvodnju maline, ali da su nedostajale savjetodavne usluge.

Prema njenim riječima, prošlogodišnja otkupna cijena maline iznosila je oko 3,5 KM po kilogramu.

Predstavnik Instituta za voćarstvo Čačak Aleksandar Leposavić istakao je da je padom cijena maline na svjetskom tržištu došlo do velikih oscilacija u proizvodnji maline na području Republike Srpske i Federacije BiH.

-Situacija u Srbiji, koja je 40 godina lider u proizvodnji kako po količini, tako i po kvalitetu, je slična-rekao je Leposavić, te dodao da je za pohvalu da su se svi akteri u proizvodnom lancu maline u Republici Srpskoj dogovorili i krenuli u realizaciju pružanja savjetodavnih usluga za proizvođače maline.

On je izrazio nadu da će se u relativno kratkom periodu vidjeti rezultati koji se odnose na poboljšanje prinosa, ali i poboljšanja kvaliteta maline na području Republike Srpske, a sve s ciljem ostvarenja realne proizvodnje.

-U prvom ciklusu ne treba da bude prioritet količina, već kvalitet maline, jer znamo da je u cijelom svijetu došlo do deficita proizvodnje, a sa pojavom pandemije virusa korona porasla je potražnja za ovom kulturom, tako da joj je i porasla cijena- istakao je Leposavić.

Prema njegovim riječima, i u Srbiji su proizvođači prepušteni sami sebi, “lutaju”, pod uticajem su proizvođača hemije, što ne treba da bude slučaj, već struka treba da ima svoje mjesto u proizvodnim zasadima maline.