Predložene izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske kojima su uvreda i kleveta uvedene kao nova krivična djela, ne predstavljaju samo očigledan udar na slobodu medija već i na sve slobodnomisleće građane i organizacije u društvu. Jedini izlaz iz haosa koji može da uslijedi jeste da Vlada, kao predlagač, povuče taj akt iz skupštinske procedure.

Stav je to sagovornika “Glasa Srpske” koji podvlače da kleveta i uvreda ne smiju biti kriminalizovane jer bi i najminimalnija kazna u Krivičnom zakoniku po ovim osnovama bila udar na slobodu medija i sve građane.

Vlada Republike Srpske usvojila je početkom ovog mjeseca Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika kojima je uvedeno novo krivično djelo protiv časti i ugleda, odnosno uvrede i klevete za koje su, ako se dokaže u postupku, predviđene kazne od 5.000 do 120.000 maraka.

Advokat Aleksandar Jokić je za “Glas”, govoreći o uvredi i dijelu gdje piše “ko uvrijedi drugoga kazniće se kaznom od 5.000 do 20.000 KM”, rekao da je ova odredba potpuno neprecizna jer je nejasno šta sve može biti uvreda. Uz to, navodi, da uvreda, prema mnogim tumačenjima stručnjaka, nije izričito samo verbalna, nego čak može biti i pljuvanje, gađanje jajima.

- U tome leži problem za sve građane, jer kako sad stvari stoje sve što bi moglo da se podvede pod uvredu jeste potencijalno krivično djelo tako da bi i psovke kao i kvalifikacije “glup, ružan, polupismen” definitivno mogle biti uvrede. Isto je i s gestikulacijama, poput isplaženog jezika, podizanja srednjeg prsta, ako onaj kome je to upućeno to i prijavi, jer se ova krivična djela gone prema prijedlogu tako da je oštećeni taj koji podnosi krivičnu prijavu - rekao je Jokić.

Kvalifikovani teži oblik tih djela je, pojašnjava, ako se to učini putem štampe, radija, televizije ili na drugi način.

- Ovako se stavlja marker straha na svakog čovjeka koji na bilo koji način iznosi svoje mišljenje, a u kome se dotiče nekog trećeg lica. Kod klevete, za razliku od Zakona o zaštiti od klevete koji propisuje da mora nastupiti šteta od neistinitog izražavanja, u ovom slučaju, za to krivično djelo nije bitno da je nastupila šteta, što je niži stepen od propisanog u važećem zakonu koji se odnosi na građansku tužbu - pojasnio je ovaj advokat.

Treće djelo, uz uvredu i klevetu, jeste iznošenje ličnih i porodičnih prilika za šta je predložena i maksimalna kazna od 120.000 maraka u zavisnosti od okolnosti.

- Tu se, između ostalog, navodi da “ko iznosi ili pronosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, kazniće se”. Ovo djelo bi, dakle, činio svako onaj ko priča o nečijem privatnom životu. To bi iz ugla medija mogao biti svako ko izvještava, na primjer, da je srodnik političara dobio javnu funkciju ili posao javne nabavke i slično. Apsolutno je neodređeno šta sve to može biti, a posebno je nakaradna formulacija “štogod”. To ostavlja bezbroj mogućnosti i kao i kod uvrede ne znamo šta sve to podrazumijeva - naglasio je Jokić.

Hipotetički, ako bi ove izmjene stupile na snagu te i protiv nekoga bio i pokrenut postupak, Jokić upozorava na probleme prilikom apliciranja za vizu ili posao gdje se traži uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka.

- Do tog papira ne bi sigurno došli za četiri-pet godina, a plašim se da će pravosuđe usljed ovoga raditi sporije i biti zatrpano prijavama. Ako je potrebno za vizu, neće se moći dobiti, ako je potrebno za posao ili neku dozvolu, neće se moći aplicirati. A ako se na kraju dokaže da niste krivi, nikoga neće zanimati što u međuvremenu niste mogli izvaditi to uvjerenje - kategoričan je Jokić.

Član “isključenje protivpravnosti kod krivičnih djela protiv časti i ugleda” koji propisuje pod kojim uslovima nema krivičnog djela, od uvrede, klevete do iznošenja ličnih i porodičnih prilika je, kaže, preventivan  i odnosi se na određene segmente.

- Došlo se u situaciju da nismo više sigurni da li se može napraviti književno djelo, fikcija, gdje bi sve bilo netačno ili da li može da se izvodi satira, skeč. Činjenica da je to humor ili u svojstvu samo satiričnog programa, da nema ovakvog člana, ne bi igrala neku ulogu. I on je neprecizan jer zna se desiti da mediji iznesu nešto, vjerujući svom izvoru, a to se pokaže kao netačno  - rekao je Jokić.

Predsjednik banjalučkog Centra za ljudska prava Dejan Lučka naglašava da su predložene odredbe usmjerene na ućutkivanje svih kritikujućih glasova.

- Kleveta treba, kao do sada, biti regulisana u okviru građanskog postupka, dok i u postojećem Zakonu o javnom redu i miru postoji definisan prekršaj uvrede. Bilo kakva priča o kriminalizaciji klevete nije priča o zaštiti ugleda nego o represivnom mehanizmu koji bi bio oružje u datom trenutku - kaže Lučka.

Profesor na Pravnom fakultetu u Banjaluci Miloš Babić, s druge strane, smatra da uvođenje klevete ne smije uticati na slobodu govora i medija, već je u pitanju zaštita časti i ugleda. U izjavi Srni je ukazao na odredbu prema kojoj nema djela ako okrivljeni dokaže istinitost tvrdnje ili postojanje razloga da je vjerovao u istinitost onoga što je iznosio ili pronosio.

Predložene izmjene i dopune Krivičnog zakonika, u dijelu koji se odnosi na djela protiv časti i ugleda, danima su u žiži javnosti, posebno medijske zajednice iz koje upozoravaju da je neprihvatljiva kriminalizacija.

Detaljna analiza i prigovor koju su izradili pravnici s obrazloženjem o svim spornim tačkama ovog nacrta je proslijeđena na adresu Vlade Srpske. U njoj se pojašnjava da predmetni nacrt u spornom dijelu nije u skladu sa Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, da predloženi član 208 a, koji se odnosi na uvredu nije usklađen sa Zakonom o javnom redu i miru te da način na koji su propisane novčane kazne nije u skladu s odredbama Krivičnog zakonika.

Žurba

Dejan Lučka je ukazao i da je u obrazloženju nacrta zakona istaknuto da je dato sedam dana za davanje prijedloga, sugestija i kritika, ali već u idućoj rečenici da na predloženi akt nije bilo sugestija i primjedaba.

- A svi znamo da je nacrt objavljen taj isti dan i da nismo mogli dati ni primjedbe Vladi - istakao je Lučka, dodajući da je očigledno da se nekome s ovim žurilo.

Piše: Vedrana Kulaga Simić