Za 250 grama maslaca stanovnici BiH u trgovinama trebaju biti spremni izdvojiti iznos i do 8 KM, ali sve zavisi od proizvođaču, dok se u evropskim zemljama za taj novac može kupiti i do kilogram ovog proizvoda.

Mlijeko, mliječni proizvodi i meso nekada su bili namirnice po koje su zbog povoljnije cijene stanovnici Hrvatske redovito dolazili u trgovine u BiH. Sada je stanje obrnuto. Spomenute namirnice, ali ne samo one nego i mnoge druge u Hrvatskoj mogu se kupiti po znatno nižim cijenama.

Cijene lete u nebo

Jedan od najistaknutijih primjera razlike u cijeni je maslac. Za 250 grama maslaca stanovnici BiH u trgovinama trebaju biti spremni izdvojiti i do 8 KM, zavisi od proizvođaču, dok se u evropskim zemljama za taj novac može kupiti čak i do kilogram maslaca. U poređenju sa Hrvatskom, ta je namirnica često na akciji te se redovito može kupiti po cijeni od 2 do 3 KM (250 grama).

Ništa bolja situacija nije ni s mlijekom. U trgovinama u BiH cijena litre mlijeka nerijetko se kreće od 2,50 do 3 KM. U Hrvatskoj se litra mlijeka još uvijek može kupiti po cijeni od 1,50 KM. Prema riječima predsjednika Udruge poljoprivrednika Federacije BiH Nedžada Biće, razlog enormno visokih cijena određenih namirnica u trgovinama je nesređeno slobodno tržište.

Jer krajnji proizvođač (onaj koji ujedno ima i najveće troškove) i dalje ima istu otkupnu cijenu.

– Moje je mišljenje, mišljenje farmera i ostalih poljoprivrednih proizvođača da je to nesređeno i slobodno tržište. Slobodno tržište formira cijene kako tko želi i kako kome odgovara. Proizvođač i dalje ima jako malu otkupnu cijenu, što nije normalno jer on je taj koji plaća skuplje inpute da bi došao do te litre mlijeka koja izađe iz staje i po svakom izračunu stoji 1,10 KM – rekao je Nedžad Biće.

Kako je naveo, otkupljivač pristaje na cijenu od 0,80 KM po litri, a u trgovinama se litra preprodaje danas za gotovo dvije marke više.

– Istina je, prerađivač ima troškove, ali ne tolike kolike i sami proizvođač – dodao je nedavno za medije Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH.

Naglasio je kako su proizvođači u jako teškoj situaciji u kojoj prerađivači ponude cijenu i u većini slučajeva ih ucjenjuju. Ništa bolja situacija nije ni kada je u pitanju meso i cijene u BiH. Sve češće Hrvatska u svojim trgovinama nudi meso po cijenama za trećinu nižom nego što je to slučaj u BiH.

Posebno se ističu cijene svinjetine i teletine. A cijene na tržištu mogle bi i dodatno rasti.

– Sada je cijena kilograma 15 KM, a bit će i iznad 20 KM – upozorio je nedavno ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić govoreći kako se ovaj entitet već suočava s nedostatkom svinja, čemu je uvelike doprinijela afrička kuga, zbog koje su brojne životinje eutanazirane. Inače, sindikalna potrošačka košara koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za decembar prošle godine iznosila je 2882,90 KM.

Kategorije potrošnje

Prilikom izrade sindikalne potrošačke košare u obzir su uzeti minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih jedno pohađa srednju, a drugo osnovnu školu.

Potrošačku košaru čine sljedeće kategorije: prehrana – 44,39 odsto, stanovanje i komunalne usluge – 13,75 odsto, higijena i održavanje zdravlja – 9,31 odsto, obrazovanje i kultura – 10,41 odsto, odjeća i obuća – 10,41 odsto, prijevoz – 4,79 odsto, održavanje kućanstva – 6,94 odsto.

U kategoriji prehrane korištene su cijene iz tri trgovačka centara za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja, ubrojeni su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, objasnili su nedavno iz Saveza samostalnih sindikata BiH, piše Večernji list BiH.