S obzirom na to da stanovnici Istočnog Sarajeva oskudijevaju sa rijekama i jezerima, sami su, kroz različite inicijative, insistirali na potrebi očuvanja jezera koje se nalazi u neposrednoj blizini Hilandarske ulice, prema Kasindolu. Pred posljednje lokalne izbore bilo je naznaka lokalne vlasti da će jezero biti sačuvano. Međutim, danas nam se čini da je lokacija, vjerovatno, već dodijeljena za još jednu u nizu niskobudžetnih stambenih zgrada.

Iako ga mnogi smatraju za običnu baru, to je ipak jezero i tu griješe mnogi.

Nismo saznali tačne podatke o nastanku jezera. Ono što znamo jeste da je bivša JNA iskoristila ovo jezero za potrebe uzgoja šarana za vojsku. Jezero se nizom godina preobrazilo u nevjerovatan rezervat raznih biljnih i životinjskih vrsta. Potencijal i važnost ovog jezera je ogroman. Od životinjskih vrsta tu se mogu naći: divlje patke, autohtone vrste kornjača, bjelouške, razne vrste žaba, zatim razne vrste guštera, a postoji i mogućnost da je u njemu i danas preživjelo i nekoliko primjeraka šarana. Naravno, šaran se idealno uklapa i opstaje u jezeru, ali na žalost neodgovorni pojedinci su ga lovili puškama i eksplozivom i pitanje je da li ga ima još, mada i dalje postoji šansa. Jezero ima konstantan priliv i odliv vode, a urađena analiza vode je potvrdila da se radi o čistoj, skoro pitkoj vodi. Kažemo skoro pitkoj, jer neodgovorni pojedinci bacaju otpatke u jezero i time ga zagađuju i ubijaju.

Podatak o analizi vode se nalazi u albumu fotografija uz ovaj tekst. Ova analiza pokazuje da jezero nije kanalizacija i baruština, kao što pojedinci to pokušavaju predstaviti.

Inicijativa o spašavanju jezera se počela pominjati početkom izgradnje Spasovdanske ulice i prvim doseljavanjem stanovništva u Spasovdansku i Hilandarsku ulicu. Prvi put je javno promovisana potreba sanacije i uređenja jezera uoči izbora 2010. godine.

Tadašnji kandidat za poslanika u Narodnoj Skupštini Republike Srpske, Aleksandar Cincar, kao jednu od aktivnosti iz svog programa navodio je potrebu  da se jezero sanira i uredi, a prostor oko jezera pretvori u rekreativni kompleks.

Nakon toga, zabilježeno je da se tokom 2015. godine oko ove ideje okupila grupa građana i putem fejsbuk stranice „Spasimo jezero“ ozbiljno promovisala potrebu spašavanja jezera.

Njihove aktivnosti su imale za cilj da spase jezero od ubrzane urbanizacije i da se umjesto njegovog isušivanja i izgradnje zgrada na mjestu jezera napravi prirodni rezervat i park, koji bi krasio naš grad, a ujedno pomogao mnogim da uvide sve ljepote i čari prirode i eko-sistema.

U razgovoru sa načelnikom opštine Istočno Novo Sarajevo, na čijoj teritoriji se nalazi jezero, uoči izbora 2016. godine grupa građana je dobila pohvale za ideju i uvjeravanja da će ono biti spašeno, uređeno i pretvoreno u park. Tada je obećano da će jezero da se ogradi, očisti, da se zasade sadnice raznog drveća i cvijeća, te da se u dogovoru sa nekim od ZOO centara nabavi nekoliko labudova, te urede staze i klupe okolo. Jedna od predizbornih obećanja i opozicije uoči izbora 2016. upravo je aktivnost zaštite jezara. Zabilježili smo da je 30. avgusta 2016. godine grupa građana pokrenula peticiju i sakupljala potpise za izgradnju Sportsko-rekreativnog centra na području jezera.

Ostaje nam sada da se zapitamo šta se desilo sa svim ovim obećanjima opozicije, a naročito obećanjima i realizacijom pozicije. Zašto sada svi ćute? Šta će biti sa jezerom? Zašto se građanski pokret ućutao?

Mislite li da se isplati i dalje se boriti za spašavanje i uređenje jezera u Istočnom Sarajevu?