Građani Bosne i Hercegovine dnevno, u prosjeku, ispuše oko 635.000 kutija cigareta, na što potroše više od 3,3 miliona KM.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da smo za deset mjeseci prošle godine kupili skoro 190,5 miliona paklica domaćih i cigareta iz uvoza, ukupne vrijednosti 996,22 miliona KM.

U istom periodu 2018, prodato je ukupno 193,3 miliona paklica, što znači da, uprkos čestim poskupljenjima cigareta, potrošnja nije značajnije smanjena.

Vjerovatno je i povećana, s obzirom na činjenicu da se, zbog povoljnije cijene, građani u sve većoj mjeri snabdijevaju na crnom tržištu, odnosno, da kupuju cigarete bez akciznih markica.

Ali, ako se držimo zvanične statistike, nije teško izračunati da je u pomenutom periodu 2019. godine na cigarete potrošen iznos dovoljan za isplatu čak 2,5 miliona prosječnih penzija u Srpskoj.

Ilustracije radi, za isplatu januarske penzije u bruto iznosu u RS, bilo je potrebno 95,87 miliona KM.

Dakle, građani BiH su za deset mjeseci na cigarete dali više para, nego što je potrebno za isplatu deset penzija za skoro 265.000 penzionera u RS.

Uprkos njihovoj štetnosti i prilično visokoj cijeni, na cigarete smo, u pomenutom periodu, dali taman toliko koliko treba za, na primjer, isplatu milion prosječnih plata, 1,5 miliona prosječnih plata u privredi, te čak 1,9 miliona minimalaca.

S druge strane, građanin koji dnevno ispuši kutiju, za cigarete mjesečno u prosjeku izdavaja oko 160, a godišnje skoro 2.000 KM. Riječ je o svoti kojom bi, da ne puši, mogao da plati desetodnevno letovanje u Turskoj za dvije osobe, sa sve letom avionom.

Naravno, ovde se ne radi samo o skupoj, nego i o izuzetno štetnoj navici. Naime, u BiH svake godine od posljedica pušenja život izgubi oko 9.000 ljudi, što znači da zbog štetnosti duvanskog dima dnevno u prosjeku umre 25 građana.

– Ako se ništa ne preduzme, u naredne dvije decenije 180.000 ljudi u BiH umrijeće prerano od bolesti koje su posljedica konzumiranja duvana. Gubitak života ima veliki uticaj na porodice, zajednice i zemlju u cjelini, a troškovi liječenja bolesti povezanih sa pušenjem predstavljaju veliki teret za cijelo društvo – poručili su iz Svjetske banke.

U Institutu za javno zdravstvo RS naglašavaju da u Srpskoj, za razliku od većine evropskih zemalja, pušenje predstavlja društveno i kulturološki prihvatljivo ponašanje.

– Posljednji raspoloživi podaci o učestalosti pušenja među odraslim stanovništvom, pokazali su da gotovo trećina stanovništva starosti iznad 18 godina svakodnevno puši cigarete. Rezultati Globalnog istraživanja pušenja kod školske djece i omladine starosti 13 do 15 godina, koje je u RS sprovodeno 2018, ukazuju da je pušenje rasprostranjeno i u populaciji najmlađih – 38,9 odsto je bilo kada probalo duvan ili neki drugi duvanski proizvod, dok ih 11,8 odsto  svakodnevno konzumira. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da 67,8 odsto mladih, uzrasta 13 do 15 godina, navodi da samostalno kupuje cigarete, a 77,5 odsto da nikada nisu bili odbijeni pri kupovini cigareta, iako je na snazi Zakon o zabrani prodaje duvana i duvanskih proizvoda maloljetnicima – kaže specijalista socijalne medicine u IJZ Stela Stojisavljević.

Dodaje da jedna trećina mladih od 13 do 15 godina ne zna da je izloženost pasivnom pušenju štetna za zdravlje.

– Da je pušenje popularno i opšteprihvaćeno u populaciji najmlađeg stanovništva govori i podatak da 17,4 odsto mladih ovog uzrasta navodi da misli da će konzumirati duvan i duvanske proizvode u budućnosti – ističe Stojisavljevićeva.

U duvanskom dimu kancerogeno 50 supstanci

U duvanskom dimu se nalazi preko 4.000 štetnih hemijskih supstanci od kojih su mnoge toksične, a preko 50 je kancerogeno. Ljekari upozoravaju da duvan izaziva čak 25 vrsta bolesti – rak pluća, glasnih žica, jednjaka, želuca, mokraćno-polnih organa i ostavlja svoj dubok patološki trag na srcu, krvnim sudovima, mozgu, endokrinim žlijezdama…

Upotreba duvana doprinosi oko 12 odsto svih smrti u vezi sa srčanim oboljenjima što, nakon visokog krvnog pritiska, predstavlja drugi vodeći uzrok nastanka kardiovaskularnih bolesti.

Finansijski trošak upotrebe duvanskih proizvoda u BiH kreće se oko 900 miliona KM godišnje, uključujući direktne i indirektne troškove zdravstvenog sektora, te troškove gubitka produktivnosti zbog invaliditeta i prerane smrti.

Iako je dobro poznato da je upotreba duvana jedan od vodećih faktora rizika za razvoj koronarnih bolesti, srčanog udara, bolesti perifernih krvni sudova, svjesnost o ovom i drugim zdravstvenim rizicima povezanim sa upotrebom duvana je i dalje na veoma niskom nivou, a prevalenca upotrebe duvana izuzetno visoka, upozoravaju iz IJZ.