Na današnji dan, 12. maj

12.05.2020. 08:02
0
IZVOR: SRNA

Danas je utorak, 12. maj, 133. dan 2020. Do kraja godine ima 233 dana.

1820. - Rođena engleska medicinska sestra Florens Najtingel, utemeljivač profesije medicinskih sestara, čiji se rođendan obilježava kao Međunarodni dan medicinskih sestara. U Krimskom ratu polovinom 19. vijeka organizovala je bolnice pri britanskom ekspedicionom korpusu i znatno je reformisala sanitetsku službu i njegu ranjenika i bolesnika. Zahvaljujući tome, smrtnost u britanskim poljskim bolnicama sa 40 odsto smanjena je na dva odsto. Otvorila je prvu školu za medicinske sestre, a njene učenice su poslije Prvog svjetskog rata - u kojem su liječile srpske vojnike - pomogle osnivanje takve škole u Beogradu, iz koje je prva generacija medicinskih sestara izašla 1924.


1842. - Rođen francuski kompozitor Žil Emil Frederik Masne, profesor Konzervatorijuma u Parizu, čija sentimentalna djela izražavaju francusku građansku romantiku. Komponovao je više od 20 opera, uglavnom s lirskom tematikom, u kojima je dočarao osjećajne heroine i lirsko-patetične muške tenorske likove. Djela: opere "Manon", "Verter", "Don Kihot", "Tais", baletska muzika, oratorijumi, kantate, solo pjesme.

1871. - Umro francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober, autor opera u kojima se smjenjuju govorne i pjevačke dionice. Djela: opere "Fra Diavolo", "Crni Domino", "Bludni sin", "Nema iz Portičija".

1884. - Umro češki kompozitor, dirigent i pijanista Bedžih Smetana, začetnik i najznačajniji predstavnik češkog muzičkog nacionalizma. Inspirisao se narodnim legendama, istorijom i folklorom. Djela: opere "Prodana nevjesta", "Dalibor", "Libuša", "Poljubac", ciklus simfonijskih poema "Moja domovina", gudački kvartet "Iz moga života", klavirske i kamerne kompozicije.

1888. - Velika Britanija uspostavila protektorat nad Sjevernim Borneom i Brunejom.

1904. - Rođen čileanski pisac i diplomata Neftali Rikardo Rejes Basualto, poznat kao Pablo Neruda, najveći liričar Latinske Amerike, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. Poslije učešća u Španskom građanskom ratu, gdje se sprijateljio sa španskim pjesnikom Federikom Garsijom Lorkom, uglavnom je bio okrenut idealima socijalne pravde i političkoj borbi za prava potlačenih. U početku je bio pod uticajem modernista i postromantičara, potom je poetsku žestinu i čulnost kombinovao s tradicionalnom pjesničkom formom, a oprobao se i u slobodnijoj pjesničkoj tehnici s nadrealističkim elementima. Kasnije faze karakteriše jače osjećanje tuge zbog prolaznosti svega, ali i nova vjera u ljudske i društvene vrijednosti. Umro je 1973, ubrzo poslije ubistva čileanskog predsjednika Salvadora Aljendea i dolaska na vlast desničarske vojne hunte. Djela: pjesničke zbirke "Praznična pjesma", "Suton", "Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pjesma", "Pokušaj beskonačnog čovjeka", "Boravak na Zemlji", "Španija u srcu", "Treći boravak 1935-1945", "Opšta pjesma", "Grožđe i vjetar", "Elementarne ode".

1907. - Rođena Ketrin Hepbern, američka filmska glumica, dobitnica Oskara. Među brojnim filmovima su "Ljubav kad joj vrijeme nije", "Pogodi ko je došao na večeru", "Afrička kraljica", "Nevolje sa bebom".

1918. - Rođen američki inženjer Džulijus Rozenberg, koji je sa suprugom Etel 1953. kao prvi civil u SAD osuđen na smrt zbog špijunaže, navodno zbog odavanja SSSR-u tajni o atomskom naoružanju. Kazna je izvršena uprkos kampanji širom svijeta da im bude pošteđen život.

1935. - Umro poljski diktator maršal Jozef Klemens Pilsudski, prvi predsjednik Poljske od 1918. do 1922. i inicijator rata protiv sovjetske Rusije 1920. i 1921. Na današnji dan 1926. uspostavio je vojnu diktaturu i vlast je držao do smrti.

1947. - Poslije godinu dana snimanja prikazana je "Slavica", prvi jugoslovenski igrani film poslije Drugog svjetskog rata. Režiser i scenarista bio je Vjekoslav Afrić, snimatelj Žorž Skrigin, a tumači glavnih uloga Irena Kolesar, Marjan Lovrić i Ljubiša Jovanović.

1949. - Zvanično ukinuta sovjetska blokada Zapadnog Berlina, započeta krajem juna 1948, pošto su i zapadni saveznici i SSSR shvatili besmislenost beskompromisnog suprotstavljanja.

1957. - Umro američki filmski režiser i glumac austrijskog porijekla Erih fon Štrohajm, protagonista snažnog naturalističko-senzualnog stila u kinematografiji, jedan od najvećih režisera u doba nijemog filma. Bio je izrazito snažna umjetnička priroda i nije dopuštao kompromise, što ga je onemogućilo da u američkoj krajnje komercijalizovanoj filmskoj industriji ostvari većinu zamisli, pa je često morao da glumi u tuđim, katkad i umjetnički neuspjelim filmovima. U Francuskoj je na samrti odlikovan Legijom časti. Filmovi: režija - "Slijepi muževi", "Lude žene", "Pohlepa", "Svadbeni marš", "Kraljica Keli", gluma - "Velika iluzija", "Nestali iz Sent-Ažila", "Bulevar sumraka".

1967. - Umro engleski pisac Džon Mejsfild, koji je u poeziji često slikao grube i sirove vidove života, pri čemu je kao kontrast još jače isticana idiličnost njegovih stihova. Pisao je i drame u rimovanom distihu, ali one imaju samo književnoistorijsku vrijednost. Djela: pjesme "Balade s mora", "Soneti", "Vječno milosrđe", "Polja zelenkada", "Lis Rejnard", drame "Veliki petak", "Kralj Filip".

1969. - U Velikoj Britaniji starosna granica izbornog prava snižena s 21 na 18 godina.

1992. - Skupština srpskog naroda u BiH na zasjedanju u Banjaluci donijela odluku o formiranju Vojske Republike Srpske i osnivanju novinske agencije Srna.

1994. - Umro škotski političar Džon Smit, lider britanske Laburističke partije, pod čijim je vođstvom stranka, poslije 15 godina u opoziciji, znatno ojačala. To je njegovom nasljedniku Toniju Bleru obezbijedilo "odskočnu dasku" za povratak laburista na vlast 1997.

1995. - Vlasnici "Rokfeler centra" u Njujorku, iza kojih je stajao japanski kapital, objavili bankrotstvo tog gigantskog poslovnog centra.

1997. - Predsjednik Rusije Boris Jeljcin i čečenski vođa Aslan Mashadov potpisali sporazum o obustavi neprijateljstava u južnoj ruskoj republici Čečeniji, koji su čečenski separatisti ubrzo prekršili.

2001. - Umro Aleksej Tupoljev, ruski konstruktor aviona.

2006. - Od eksplozije na naftovodu u blizini Lagosa, najvećeg grada Nigerije, poginulo oko 200 ljudi.

2008. - Umrla Irena Sendler /Križanovska/, Poljakinja koja je iz Varšavskog geta u Drugom svjetskom ratu spasila 25.000 jevrejske djece.

2008. - U snažnom zemljotresu jačine 7,8 stepeni Rihterove skale koji je pogodio jugozapadnu kinesku oblast Sečuan poginulo je ili nestalo više od 87.000 ljudi, među kojima i 5.335 đaka.

2016. - Umro Aleksandar Karađorđević, knez, sin kneza Pavla i knjeginje Olge, pilot Kraljevskog britanskog vazduhoplovstva.

 

 

 

 

Komentari 0
Povezane vijesti
Na današnji dan, 21. septembar Na današnji dan, 21. septembar
Na današnji dan, 20. septembar Na današnji dan, 20. septembar
Na današnji dan, 19. septembar Na današnji dan, 19. septembar
Najčitanije
  • Sjećanje: Sedam godina bez Milana Mikana Kneževića
    6h 18m
    0
  • Obilježene 142 godine od Uloškog ustanka
    5h 52m
    0
  • Najavljeno poskupljenje goriva na benzinskim pumpama u BiH
    4h 58m
    2
  • Podržimo predstavnice Istočnog Novog Sarajeva na "Ritmu Evrope"
    7h 19m
    0
  • Na autobuskoj stanici u Zagrebu ustaški simboli i poruka "Ubi Srbina"
    8h 8m
    2