Danas je ponedjeljak 27. januar, 27. dan 2025. godine. Do kraja godine ima 338 dana.

1668. - Rođen Sava Vladislavić Raguzinski, grof, diplomata.

1731. - Umro Bartolomeo Kristofori di Frančesko, italijanski graditelj muzičkih instrumenata, izumitelj klavira.

1756. - Rođen austrijski kompozitor Volfgang Amadeus Mocart, jedan od najvećih u istoriji muzike. Poslije preseljenja iz rodnog Salcburga u Beč bio je okružen spletkama zavidne i stvaralački jalove dvorske muzičke kamarile i doživio je finansijski krah. Poslije smrti 1791. sahranjen je u zajedničku sirotinjsku grobnicu u Beču. Kao "čudo od djeteta" na turnejama je obišao veći dio Evrope. Već u šestoj godini napisao je prvu kompoziciju, u osmoj sonate, u devetoj simfonije, u 11. oratorijum, a u 12. operu "Jednostavna prevara". Napisao je više od 600 djela, uključujući opere, simfonije, koncerte za klavir, violinu, flautu, klarinet, hornu i druge instrumente, gudačke kvartete, kvintet sa klarinetom /"Mala noćna muzika"/, sonate za klavir i za violinu, kantate, mise /"Rekvijem", "Misa solemnis", "Velika misa u ce-molu"/. Ostala djela: opere "Figarova ženidba", "Čarobna frula", "Otmica iz Seraja", "Don Đovani", "Tako čine sve", "Idomeneo", i simfonije "Hafner simfonija", "Lincerska simfonija", "Praška simfonija", "Simfonija u ge-molu", "Jupiter simfonija1775. - Rođen njemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling, koji je sa Imanuelom Kantom, Johanom Fihteom i Fridrihom Hegelom tvorac njemačkog idealizma. Djela: "Ideje za filozofiju prirode", "O svjetskoj duši", "Prvi nacrt sistema prirodne filozofije", "Transcedentalni idealizam", "Predavanja o filozofiji umjetnosti", "Izlaganje mog sistema filozofije", "Bruno ili o prirodnom i božanskom principu stvari", "Filozofija i religija", "Istraživanje suštine ljudske slobode", "Filozofija mitologije".

1777. - Rođen srpski monah i pisac Lukijan Mušicki, upravnik manastira Šišatovac, čije su pjesme nadahnute rodoljubljem, humanizmom i prosvjetiteljskim idejama imale veliki uticaj na savremenike, naročito "Glas harfe šišatovačke". Smijenjen je s dužnosti upravnika Šišatovca, jer njegove ideje nisu bile po volji mitropolita Stefana Stratimirovića. Oduševljavao se Dositejem Obradovićem i bio prijatelj Vuka Karadžića.

1814. - Umro njemački filozof Johan Gotlib Fihte, istaknuti predstavnik njemačke klasične idealističke filozofije, profesor univerziteta u Jeni i Eglangenu, rektor Berlinskog univerziteta. Smatrao je da je sloboda osnova ljudske egzistencije, a ostvarenje produbljene ljudskosti u okviru slobodne zajednice osnovna smisao postojanja i ličnosti i čovječanstva. U "Govorima njemačkoj naciji" 1807. i 1808. doprinio je jačanju otpora Nijemaca francuskom caru Napoleonu Prvom, ali i buđenju njemačkog šovinizma. Djela: "Pokušaj kritike sveg otkrivenja", "Osnova cjelokupne teorije nauke", "Osnova prirodnog prava prema principima teorije nauke", "Sistem teorije morala prema principima teorije nauke"1822. - Na skupštini u Epidauru grčki ustanici proglasili nezavisnost Grčke, koju je Otomansko carstvo priznalo tek 1829.

1823. - Rođen francuski kompozitor španskog porijekla Eduar Lalo, koji je komponovao emotivna djela, u romantičarskom maniru. Djela: opera "Kralj od Isa", "Španska simfonija" za violinu i orkestar, "Koncert za violončelo i orkestar u de-duru".

1832. - Rođen engleski pisac i matematičar Čarls Latvidž Dodžson, poznat kao Luis Kerol, čiju prozu odlikuju humor i fantastika, po čemu je blizak potonjem nadrealizmu. Djela: "Alisa u zemlji čuda", "Kroz ogledalo".

1859. - Rođen njemački car i pruski kralj Fridrih Vilhelm Drugi Viktor Albert, tvorac politike prodora na Istok i izazivač niza vojno-diplomatskih kriza, uključujući objavu rata Srbiji 1914, čime je postao neizbježan Prvi svjetski rat. Na prijesto Njemačkog carstva stupio 1888, a 1918. je, poslije poraza Njemačke, primoran da abdicira i pobjegne u Holandiju, koja je odbila da ga izruči saveznicima radi suđenja za ratne zločine.

1885. - Umro Miša Anastasijević, srpski trgovac, brodovlasnik i dobrotvor.

1885. - Rođen američki kompozitor Džerom Kern, otac mjuzikla. Njegova opereta "Ploveće pozorište" jedna je od najboljih u istoriji pozorišta SAD. Komponovao je i filmsku muziku.

1901. - Umro italijanski kompozitor Đuzepe Verdi, uz Ričarda Vagnera najistaknutiji romantičarski operski stvaralac 19. vijeka. Prve opere stvarao je u duhu slobodarske nacionalne ideje pokreta rizorđimento, a kasnije su vrhunac italijanskog romantizma - spoj tradicionalne melodioznosti i psihološke karakterizacije ličnosti, uz izvanredno usaglašen tekst i muziku. Djela: opere "Nabuko", "Travijata", "Trubadur", "Rigoleto", "Bal pod maskama", "Moć sudbine", "Don Karlos", "Aida", "Otelo", "Falstaf".

1916. - U Berlinu osnovana revolucionarna organizacija "Savez Spartaka", preteča Komunističke partije Njemačke, osnovane u decembru 1918.

1924. - Jugoslavija u Rimu potpisala pakt o prijateljstvu i saradnji s Italijom i sporazum kojim je Rijeka predata Italiji.

1926. - Engleski pronalazač Džon Logi Berd u Londonu prvi put javno demonstrirao televiziju.

1942. - U Igmanskom maršu u Drugom svjetskom ratu glavnina Prve proleterske brigade tokom druge neprijateljske ofanzive prešla sto kilometara od Jahorine do Foče, preko Sarajevskog polja i planine Igman. Marš više od 700 boraca, od kojih 50 ranjenih i bolesnih, trajao je 18 časova kroz dubok snijeg, pri temperaturi minus 32 stepena Celzijusova. U maršu su promrzla 172 borca a nekima su bez anestezije amputirani dijelovi tijela.

1945. - Sovjetske jedinice na juriš i uz znatne gubitke oslobodile Aušvic, najveći nacistički koncentracioni logor u Drugom svjetskom ratu. U logoru je ostalo oko 7.000 zatočenika koje Nijemci u žurbi nisu stigli da pobiju. U gasnim komorama Aušvica je, uključujući djecu i žene, ubijeno najmanje milion i po ljudi, najviše Jevreja. U logoru je bilo više od 25.000 Jugoslovena.

1951. - Umro finski maršal i državnik Karl Gustav Emil fon Manerhajm, predsjednik Finske od 1944. do 1946. Kao konjički oficir ruske vojske učestvovao je u rusko-japanskom ratu i u Prvom svjetskom ratu, od 1917. je predvodio kontrarevolucionarne snage u Finskoj i bio regent Finske 1918. i 1919, a u Drugom svjetskom ratu vrhovni komandant finske armije. Odbrambena utvrđena linija prema SSSR-u, izgrađena prije Drugog svjetskog rata prema njegovoj zamisli na Karelijskoj prevlaci, nazvana je "Manerhajmova linija".

1967. - Pripremajući se za let na Mjesec, trojica američkih astronauta poginula u svemirskom brodu "Apolo 1" u kojem je izbio požar.

1967. - SSSR, SAD i 60 drugih zemalja potpisalo sporazum o zabrani nuklearnih eksperimenata u stratosferi.

1969. - U Bagdadu pogubljeno 14 ljudi, među njima devet Jevreja, koje su iračke vlasti optužile da su izraelski špijuni.

1973. - U Parizu su ministri inostranih poslova SAD, Sjevernog Vijetnama i privremene revolucionarne vlade Južnog Vijetnama potpisali ugovor o prestanku rata u Vijetnamu. Rat je ipak potrajao do kraja aprila 1975. i okončan je ponižavajućim porazom SAD.

1980. - Umro srpski književni i pozorišni kritičar jevrejskog porijekla Eli Finci, učesnik Narodnooslobodilačke borbe od 1941. Poslije Drugog svjetskog rata bio je direktor "Borbe", "Nolita", "Jugoslovenske knjige", Jugoslovenskog dramskog pozorišta, glavni urednik časopisa "Književnost". Djela: pozorišne kritike u zbirkama "Više i manje od života 1-5", "Stvarnost i iluzije", studija "Deni Didro", ogledi o Miroslavu Krleži, Augustu Cesarcu, Jovanu Skreliću, Đorđu Jovanoviću, Branimiru Ćosiću, Marinu Držiću.

1991. - Američka avijacija u Zalivskom ratu otpočela masovno bombardovanje drugog po veličini iračkog grada - Basre.

1995. - Burmanski vojnici postigli ključnu pobjedu nad karenskim pobunjenicima, osvojivši glavnu bazu u džungli uz granicu sa Tajlandom. Pobuna manjinskih Karena /više od tri miliona ljudi u planinama istočne Burme/ otpočela je ubrzo pošto je Burma 1948. dobila nezavisnost od Velike Britanije.

1996. - U Nigeru vojnim udarom oboren prvi demokratski izabran predsjednik Mahamane Osman.

2003. - Prostorije Suda i Tužilaštva BiH otvorene u bivšoj kasarni JNA "Viktor Bubanj" u Sarajevu u kojoj su bosanski muslimani tokom rata držali zarobljene srpske civile.

2003. - Poslanici Skupštine Srbije usvojili Ustavnu povelju buduće zajednice SCG i Zakon o njenom sprovođenju.

2008. - Najbolji srpski teniser Novak Đoković osvojio Otvoreno prvenstvo Australije, a Nenad Zimonjić i Kineskinja Tijantijan Sun osvojili titulu u konkurenciji mješovitih dublova.

2012. - Počela registracija ćiriličnog internet domena srb.

2015. - Umro Čarls Hard Tauns, američki fizičar, tvorac lasera, nobelovac.

- Danas je Savindan, praznik u spomen na velikog srpskog prosvjetitelja - Svetog Savu, oca srpske državotvornosti, prvog srpskog arhiepiskopa, utemeljivača srpske diplomatije, književnosti, zakonodavstva, zdravstva. Prva proslava Svetog Save kao školskog patrona održana je 1812. u Zemunu, odakle se brzo proširila u sve dijelove srpstva. Himna Svetom Savi prvi put je izvedena 1839. u Segedinu, a za školsku slavu u kneževini Srbiji Savindan je proglašen u januaru 1840.