Ukoliko se u najkraćem roku ne zaključi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), BiH bi mogla doći u situaciju da će sljedeću priliku imati tek na proljeće 2021. godine, rekao je "Nezavisnim" Endrju Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH.
Podsjećanja radi, pregovori o proširenom aranžmanu, koji je težak 1,5 milijardi KM, koji su počeli u oktobru a intenzivirali se nakon izbora, nisu završeni nakon što domaće vlasti i MMF nisu uspjeli da postignu saglasnost u vezi s pismom namjere.
Džuel je rekao da MMF pozdravlja namjeru domaćih vlasti da se pregovori o aranžmanu nastave, ali da MMF ima obaveze koje će zahtijevati duži period u kojem neće biti moguće zaključiti novi aranžman. Kako je pojasnio, MMF ima obavezu da prema članu IV napiše redovni godišnji izvještaj o stanju ekonomije u BiH, a to je obaveza kroz koju prolaze sve zemlje članice.
- Kada smo u oktobru došli u BiH, naša misija je imala dva cilja. Jedan je priprema izvještaja po članu IV, a drugi je zaključivanje aranžmana sa BiH. Iako smo spremni da u svakom trenutku nastavimo pregovore, ako do početka januara ne budemo mogli predstaviti dogovoreni aranžman, moraćemo se fokusirati na pisanje izvještaja. To je proces koji će trajati nekoliko mjeseci, a to bi značilo da bismo aranžman možda mogli nastaviti na proljeće - objasnio je Džuel za "Nezavisne".
Kako je istakao, nekoliko pitanja je ostalo neriješeno, a odnose se na uspostavljanje registra računa svih fizičkih lica u Centralnoj banci (CB) BiH, rješavanje obaveza Energetske zajednice zbog kojih je BiH u kršenju svojih evropskih obaveza i novi, osavremenjeni zakon o elektronskom potpisu.
Džuel kaže da su to reforme za koje međunarodni partneri BiH smatraju da su potrebne za evropski put BiH, kao i da bi donijele konkretne koristi građanima BiH. Primjera radi, navodi da bi se registar fizičkih lica u CB uspostavio na identičan način kako je uspostavljen registar pravnih lica, koji već postoji i funkcioniše dobro.
- Ovaj registar je važan, jer pomaže u suzbijanju pranja novca, a zahtijevaju ga i kompanije koje posluju u BiH. Postojanje jednog registra je efikasnije nego ako bismo imali nekoliko odvojenih registara - smatra Džuel.
I Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara, za Srnu je rekao da vjeruje da će se o aranžmanu moći razgovarati tek na proljeće, jer, kako kaže, ne vjeruje u mogućnost da se do 8. januara dođe do pisma namjere. Tegeltija je rekao da vjeruje da će se u tom periodu shvatiti šta su ciljevi ovog aranžmana i da će se svi vratiti pregovorima. On je istakao da aranžman sadrži pitanja koja predstavljaju ozbiljan prenos nadležnosti sa entiteta na nivo BiH. Tegeltija je pojasno da nema nikakvih primjedaba kada je riječ o ciljevima i politici aranžmana, ali neke mjere koje su definisane u samom pismu namjere ne poklapaju se sa ciljevima aranžmana, poput registra bankarskih računa svih građana u BiH, do pitanja nekih zakona koji su dio dogovora BiH i EU.
- Postavlja se logično pitanje kako će nama neko pomoći u borbi protiv pandemije i njenih posljedica tako što ćemo praviti registar na još jednom mjestu, a već ga imamo ili pitanje Zakona o električnoj energiji i gasu koji je usaglašen sa Energetskom zajednicom EU i taj zakon postoji i napisan je u Savjetu ministara? Tako dolazimo u situaciju da MMF postavlja to kao uslove za novi aranžman i čini mi se da na taj način svjesno želi da preuzme neke poslove koji su dio dogovora BiH i EU - istakao je Tegeltija.
Slično kaže i Radovan Višković, premijer Republike Srpske, uz napomenu da će RS nastojati da se pronađe rješenje koje zadovoljava MMF, ali istovremeno čuva nadležnosti RS.
Inače, i Džuel i Delegacija EU su u odvojenim izjavama u proteklom periodu "Nezavisnim" potvrdili da su programi EU, MMF-a, Svjetske banke i drugih međunarodnih partnera međusobno povezani. Primjera radi, EU neće dati kompletan iznos od 250 miliona evra pomoći BiH za suzbijanje pandemije ako ne bude aranžmana s MMF-om i ispunjavanja drugih međunarodnih obaveza.
