Širenje ružnih glasina, uvredljivi komentari ispod fotografije ili Fejbuk statusa, postavljanje i dijeljenje zlobnih foto-montaža ili video-snimaka sa ciljem da se povrijedi druga osoba – sve ovo su primjeri onlajn nasilja. Da je nasilje na Internetu jedan od najvećih socijalnih problema današnjice, potvrđuje činjenica da je gotovo nemoguće utvrditi mu uzrok i počinioce, kao i to da njime mogu biti pogođeni svi u onlajn svijetu, bez obzira na pol, uzrast ili seksualnu i političku orijentaciju.

Upravo će pol, uzrast, nacionalna i vjerska pripadnost, kao i bilo kakva lična orijentacija biti povod onlajn siledžijama za maltretiranje.

Šta sve spada u „sajber“ nasilje?

Pod terminom sajber nasilje podrazumijeva se svako prijeteće i uznemiravajuće onlajn ponašanje, koje uključuje nepristojne i uvredljive tekstove, komentare, statuse, fotografije, kao i širenje lažnih glasina i video-zapisa posebno napravljenih sa ovom namjerom.

Društvene mreže poput Fejsbuka i Tvitera idealno su polje za ovu naopaku igru, jer ostavljaju onlajn siledžijama mogućnost neprestanog zastrašivanja i vrijeđanja. Pritom, uz lažne profile i naloge, kao i nevjerovatnu brzinu širenja informacije na Internetu, žrtva nasilja ne može znati koliko ljudi (pa čak ni koliko desetina i stotina ljudi) je vidjelo neki uvredljivi sadržaj upućen na njenu adresu, kao ni ko je taj sadržaj uputio.

Uvredljivi komentari, tvitovi i Fejsbuk statusi

Svaki negativni komentar postavljen sa namjerom da povrijedi ili uvrijedi neku osobu smatra se nasiljem. Uvrede, psovke, lažni tračevi, zadirkivanje, nazivanje pogrdnim imenima, pa čak i čitave objave na društvenim mrežama oblici su "sajber" nasilja. Događa se da nasilje teče paralelno na društvenim mrežama i na privatnom blogu siledžije.

Bez obzira na učestalost, sve se računa u onlajn nasilje. Dakle, nije važno da li vas je neka nepoznata (ili poznata) osoba uvrijedila jednom ili prati svaki vaš korak sa tom namjerom. Jedna psovka ili višemjesečno proganjanje na svim društvenim mrežama, isto je. Nasilje je nasilje. Zapravo, ne postoji mjera u kojoj je nasilje prihvatljivo. Jednostavno, nije.

Fotografije i video uvredljivog sadržaja

Jedan od oblika onlajn maltretiranja jeste pravljenje foto-montaža i video-snimaka sa namjerom da se neka osoba uvrijedi i povrijedi. Uz mnoštvo besplatnih onlajn programa u 21. vijeku ne morate biti mag fotografije ili neki poseban stručnjak da djevojci koja vas je ostavila nalijepite glavu koze na tijelo. Neke siledžije se ne moraju čak ni toliko „pomučiti“, dovoljno je da objave fotografiju osobe bez dozvole.

Među siledžijama tinejdžerima je čest „trend“ dijeljenja golišavih fotografija onlajn. Bez obzira na to koliko dugo je takva fotografija ili snimak bila onlajn, šteta koja je učinjena ne može se izmjeriti. Žrtva nasilja ne može imati uvid u to ko je već preuzeo tu fotografiju na svoj lični računar i kada će ona ponovo biti postavljena na internet mrežu. Dakle, prijetnja uvijek postoji.

Lažni profili i ko ih pravi

Neke siledžije idu toliko daleko da otvaraju nove lažne profile da bi povećale uvredljive objave. Među djecom i tinejdžerima jedan od mogućih scenarija sa lažnim profilima je sljedeći: sajber siledžija, dječak ili djevojčica, naprave lažni profil dječaka sa namjerom da se približe djevojčici – žrtvi nasilja. Sve počne zahtjevom za prijateljstvo, a nastavlja se prijateljskim ili romantičnim porukama, koje imaju za cilj približavanje žrtvi ili čak započinjanje onlajn veze. Žrtva ne sluteći ništa otkriva lične podatke o sebi, pa i one osjetljive, za koje ne želi da sazna iko drugi. Jednom kad dobije informacije siledžija ih kasnije dijeli sa drugom djecom iz odjeljenja i škole ili jednostavno sa svima, opet, onlajn, a sve sa namjerom da maltretira, posrami i ponizi djevojčicu.

Ova taktika može da predstavlja i dvostruko nasilje, ukoliko siledžija za građenje lažnog profila ne izmišlja već koristi stvarne podatke i fotografije neke osobe.

Širenje tračeva i laži

Izmišljotine, laži, širenje tračeva i neprovjerenih glasina o nekome – sve ovo spada u onlajn nasilje. Uzrok može biti i ljubomora, pa je ovo čest oblik nasilja među tinejdžerima. Nekad su zavist i ljubomora podstaknuti neostvarenom ljubavnom vezom ili raskidom, a nekad je u pitanju neosnovana ljubomora prema drugu ili drugarici.

Ko može biti žrtva onlajn nasilja?

Žrtva nasilja može biti – SVAKO. Ne postoje ograničenja u polu, godinama ili nekom ličnom opredjeljenju. Meta siledžija na Internetu podjednako mogu biti odrasla osoba, tinejdžer ili dijete, muškarci i žene, Srbi i Englezi, pripadnici bilo koje vjerske ili političke zajednice.

Iako djeluje kao zanemarljivo, nasilje na Internetu može predstavljati ozbiljan problem, posebno za djecu i tinejdžere. Pored toga što utiče na samopouzdanje i društveni život, može imati negativnih posljedica i po mentalno zdravlje i razvoj, te ukoliko se ne zaustavi dovesti i do tragičnih ishoda.

Kako se izboriti sa onlajn nasiljem?

Kao što svako može biti žrtva nasilja, niko to zapravo ne želi da postane. Međutim, ukoliko se to ipak desi, postoje načini da se izborite sa onlajn siledžijama. Na prvom mjestu, ignorišite ih. Jednostavno zaobiđite takvo ponašanje u širokom luku. Ne odgovarajte na uvredljive komentare i statuse. Ukoliko vam neko prijeti, recite to nekom – roditeljima, profesorima, drugarici ili drugu.

Društvene mreže vam daju mogućnost da nepoželjne ljude blokirate. Ukoliko vas neko maltretira, uradite to bez razmišljanja.

Ostanite ljubazni i dobri, čak i prema onima koji vas vrijeđaju. Podsjetite samog sebe da uvredljive komentari upućeni vama zapravo mnogo više govore o onome ko ih je uputio. Psovke, ružne i zlobne riječi, to je odraz onog ko ih izgovara i piše, ne vaš.

Ne shvatajte sve lično. Neki ljudi ne umiju drugačije da se izbore sa poteškoćama u svom životu, već negativno komentarišu i kritikuju druge, zaštićeni monitorom svog računara. Negativni komentari ispod vašeg bloga ili fotografije možda i nemaju veze sa vama.

Ostanite svoji. Možda i najznačajnija stvar koju možete uraditi za sebe kada ste žrtva nasilja jeste da ne odustanete od toga što jeste samo zato što vas neko maltretira. Ostanite dosljedni u tome što radite, uživajte i dalje u svojim interesovanjima i ne obazirite se na to šta drugi o tome misle.

Šta kad je vaše dijete žrtva onlajn nasilja?

Ukoliko ste zabrinuti da je i vaše dijete žrtva "sajber" nasilja, evo šta sve možete da uradite. Prije svega, pratite sve društvene mreže na kojima vaše dijete ima nalog. Isto važi i za aplikacije, igrice i istoriju pretraživanja na računaru i telefonu. Postanite „prijatelj“ na Fejsbuku sa djetetom, zapratite ga na Instagramu ili zamolite neku drugu odraslu osobu da uradi to. Takođe, trebalo bi da znate korisnička imena i šifre imejla i svih naloga koje dijete koristi. Jako je važno da uspostavite pravila ponašanja u digitalnom svijetu: kakav sadržaj vaše dijete može da prati, koje aplikacije smije da koristi i slično.

Razgovarajte sa djetetom

Ovo su sve načini kojima možete spriječiti da vaše dijete postane žrtva onlajn nasilja. Ukoliko neko već maltretira vašeg tinejdžera, porazgovarajte s njim. Djeca često kriju od roditelja ako ih neko maltretira, jer se osjećaju postiđeno i osramoćeno. Budite mu utjeha i podrška. Upoznajte ga sa taktikama prevladavanja sajber nasilja. Stavite mu do znanja da ono ništa nije krivo i da ne postoji ponašanje koje opravdava ovakvo nasilje. U situacijama gdje to nije dovoljno, potražite stručnu pomoć. Uključite razrednog starješinu i školskog psihologa u rješavanje problema. Mnoge škole imaju programe protiv nasilja, te mogu značajno uticati na to kroz šta vaše dijete prolazi.

Autor: Srbijanka Stanković