Nasilje nad srpskim jezikom i narodom

10.06.2024. 12:20
7
IZVOR: katera.news

Porodica nam stvara osećanje da smo zajedno u svemu i kad odemo iz svojih kuća, kuda nas život vodi. Porodica je naša "mala Crkva". Njenih svetinja i običaja ko se drži, taj ne može zalutati u ovom otuđenom, ispražnjenom, posuvraćenom svetu.

 Patrijarh Pavle

Posljednja Evrovizija u žižu interesovanja javnosti postavila je novu senzaciju – nebinarnost – pa su se i srpski mediji poveli za tim pojmom i krenuli u istraživanje pojave. To je automatski povuklo i pojam rodno osjetljivog jezika, pa da krenemo odatle.

U Republici Srbiji je 2021. usvojen Zakon o rodnoj ravnopravnosti, čijim usvajanjem je prestao da važi Zakon o ravnopravnosti polova, a koji nalaže upotrebu rodno osjetljivog jezika. Samim tim jasno je da se pojmovi roda i pola počinju razlikovati, makar pravno, iako Rečniku srpskoga jezika (Matica srpska) odrednica rod prepoznaje odrednicu pol kao sinonim.

Otpočela je razgovor za portal „Katera“ Svetlana Panić, viši asistent na Katedri za srbistiku Filozofskog fakulteta u Palama.

Panić smo pitali da nam razmotri različite probleme i rizike koje nosi upotreba rodno osjetljivog jezika, ali i druge nepovoljne i izrazito zabrinjavajuće odredbe sadržane u pomenutom zakonu.

- U julu 2021. odine Odbor za standardizaciju srpskog jezika i Matica srpska održali su skup najistaknutijih stručnjaka ne samo iz različitih oblasti srpskog jezika, nego i stručnjaka humanističkih nauka. Nakon skupa izdato je Saopštenje, struka je apsolutno protiv i same odrednice rodno osjetljivi jezik, protiv Zakona i protiv onoga što se iza Zakona krije. Ne bih imala ništa dodati što Saopštenjem nije obuhvaćeno – navela je ona.

Iz razgovora sa njom postaje jasno da se ovih dana Zakon počinje primjenjivati.

- Kao ilustraciju najblaže rečeno ishitrenosti donošenja ovakvog zakona navešćemo primjer da sada u školskim knjižicama i diplomama učenica, djevojčica učenika, treba da stoji npr. odlična, a za dječake učenike odličan, iako je pedagoška praksa insistira na tome da se ne ocjenjuje učenik, njegova ličnost, nego USPJEH učenika, odnosno riječ je o sintagmi odličan uspjeh iz koje se zbog redundancije izostavlja leksema uspjeh i ostaje samo kongruentni pridjev. Ovo je samo jedan od nebrojenih primjera koji pokazuje svu nesuvislost donošenja ovakvog zakona – pojašnjava ona.

Naša sagovornica ističe jednu važnu činjenicu – usvajanje zakona o pojavi čiji je proces tek započeo mora nužno izroditi mnogo više štete nego koristi.

- Ono čemu bih mnogo više pažnje posvetila je opšta pojava za koju nije potrebno nikakvo posebno stručno znanje da bi se zaključilo šta se u stvari „iza brda valja“ – dovoljna je samo pristojna doza zdravog razuma, što je očigledno sve oskudnije u kulturama, tj. kulturi iz koje se nameću svi ti novi, našem narodu i kulturi nepoznati trendovi – dodala je ona.

Nastavljajući razgovor, Panić navodi da ono što je kod nas odjeknulo kao novo i senzacija u onome što se danas naziva zapadna kulturna sfera već je u poodmakloj fazi i podvodi se pod pojam vouk (woke) ideologija.

Pojašnjavajući ovaj pojam, dodaje da je sama vouk ideologija poodmakla faza ideologije koja je iznjedrila nama najpoznatiji feminizam, koji, ako je u 19. vijeku i krenuo iz realne potrebe postizanja socijalne ravnoteže uloga muškarca i žene, u nama savremenom trenutku dosegao je izuzetno prezrelu tačku u kojoj je stvoren dubok jaz između muškaraca i žena i stvoren je snažan antagonizam između polova.

- To dovodi do apsurdnih situacija u kojima se u društvu za obavljanje određenih poslova ili dužnosti prednost daje oznaci pola, dakle polnoj kategorije kandidata nad stručnošću u oblasti u kojoj se traži kandidat. Feministički „postulati“ u vouk ideologiji prenijeti su na sve kategorije – rasu, nacionalnost, vjersko opredjeljenje, političke preferencije, a onda je počelo usitnjavanje sve do ličnih osobina svake pojedinačno ličnosti, pa sad u onome što nazivamo zapadna kulturna sfera imamo situaciju u kojoj je kategorija roda potpuno odvojena od kategorije pola, a ta nova kategorija roda podrazumijeva da svaka individua ima pravo da se izjašnjava/identifikuje kako hoće, što znači da je neograničen broj mogućnosti za izjašnjenje i društvo je obavezno da ispoštuje svaku od njih – ističe Panić.

Zvuči isuviše uopšteno, pa da oprimjerim, nastavlja naša sagovornica – u državi Juta u SAD imali ste situaciju u kojoj se određeni broj učenika osnovne škole izjašnjava kao mačke, psi i slično, nazivaju ih zajedničkim imenom „krzneni“ i njima je omogućeno da dolaze u školu obučeni kao životinja sa kojom se identifikuju i da se tako ponašaju. I sve bi nekako i prošlo da „krzneni“ nisu počeli da ujedaju i grebu drugu djecu, pa su djeca osnovne škole bila prinuđena da protestuju?!

Ona podsjeća da je riječ o samo jednom primjeru apsurda kakvih je nesaglediv broj i svakodnevno su dostupnim na svim društvenim mrežama, naročito na tiktoku.

I koliko je onda stručnosti potrebno da shvatimo da smo Zakon o rodnoj ravnopravnosti preuzeli iz kultura i ideologija kod kojih je ovaj proces u naprednijoj fazi u odnosu na našu, a vrlo jednostavno se može ispitati sva apsurdnost same ideologije?

- Smatram da Zakon kroz odrednicu rodna u svom nazivu upravo otvara vrata za sve te „nove rodove“ koji će nagrnuti, i kao što se vidi – počelo je sa „nebinarnim“ rodom. Kako će se to dalje odnositi na jezik? Ono što se npr. sada smatra uvredljivim i zakonom kažnjivim u pojedinim državama u Americi, u Kanadi svakako, ali već i u Evropi jeste pogrešna upotreba zamjenica za osobe koje se tako izjašnjavaju. Svako pojedinačno ima pravo da za sebe „izabere“ zamjenice, a kompletna društvena zajednica obavezna je da se toga pridržava – rekla je ona.

Govoreći o fenomenu nebinarnosti, Panić navodi da takve osobe najčešće za sebe biraju zamjenice they, them, što bi u srpskom prevodu odgovaralo zamjenici za treće lice množine, te da ćemo biti u problemu jer ta naša zamjenica opet razlikuje oblike za sva tri gramatička roda.

Odabirom zamjenice they, them ta debata nije okončana jer ima onih kojima je to nedovoljno, pa se došlo do izmišljanja zamjenica poput zer i ver, pa čak i dotle da se imenice proglašavaju zamjenicama poput fairy (vila), daisy (bijela rada) i sl. – pojašnjava naša sagovrnica.

Prema njenim riječima, kao i obično kad je riječ o procesu kuvanja žabe, sad je uglavnom smiješno i nezamislivo da ćemo u svojoj zemlji dočekati takve pojave.

Međutim, naša sagovornica lično misli da bi se ustavnim odredbama i zakonskim aktima trebalo već raditi na sprečavanju mogućnosti da se u našu zemlju i naš narod „presade“ ovakve pojave, te da bi drugi front borbe podrazumijevao stalno isticanje tradicionalnih vrijednosti naše kulture.

- Ključne tačke su naravno porodica i škole i, ako sve ovo ne shvatimo ozbiljno, mislim da smo najviše dekadu udaljeni od trenutka kad će nam se oduzimati djeca jer ne poštujemo njihovo rodno izjašnjenje, a onda će im u zdravstvenim institucijama davati ko zna kakve blokatore za pubertet, našim djevojčicama radiće ireverzibilne obostrane mastektomije (nepovratno odstranjenje obiju dojki) jer su se sa svojih npr. 12 godina izjasnile da su dječaci, i ko zna kakve sve u ovom trenutku nezamislive užase možemo očekivati. S ovim u vezi skrećem pažnju i na nedavne javne rasprave o Nacrtu zakona o zaštiti protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženam, zbog kojih je Nacrt srećom povučen, ali je samo pitanje vremena kad će nam opet nešto slično pokušati biti podvaljeno u procesu usaglašavanja naših sa zakonima Evropske unije – istakla je ona.

Za kraj razgovora Panić je istakla još jedan fenomen savremenog života – u posljednjih pet godina toliko se agendi gura i nameće društvima da ljudski mozak ni približno ne može da isprati niti odvije proces do kraja da bi znao kakav stav da zauzme prema određenoj pojavi.

- Mi kao društvo možemo usporiti te procese makar na način da zakonske regulative ne donosimo preko noći, posebno ne na način da ih negdje spakovane usvajamo i ne pročitavši ih jer je to kiselo grožđe od kojeg će našoj djeci ne trniti nego ispadati zubi – zaključila je ona.

Komentari 7
  • Generic placeholder image
    Brko 11.06.2024. 11:45
    Ima tako žaba što se skuvaju brže od ostalih, pa onda (iako skuvane) krekeću sa tanjira i poslužavnika kako im je lijepo, i kako su sve one žabe što neće da se kuvaju, glupe i da koče put žabljeg svijeta u bolju budućnost i prosperitet.
  • Generic placeholder image
    Zavoranj 11.06.2024. 11:38
    Čudno je koliko školovan more biti manit.
    Na sve što se možemo požaliti a i pofaliti (manje je toga) su Vučić koji vedri i oblači, Srbima priča jedno a strancima ispunjava zahtjeve.
    Drugi je Dodik, koji ima manju odgovornost, ali se i on često gubi u potrebi da se dodvori većoj skupini glasača.
  • Generic placeholder image
    Ime: 11.06.2024. 09:31
    Kme kme ceo svet protiv Srba bre 😢😢😢žestoko vas pucaju kompleksi
  • Generic placeholder image
    Nataša 11.06.2024. 08:38
    Konačno da se da prostor pravim temama. Svaka čast! Nema dileme ko je zakon prepisao sa zapada i glasao za njegovo usvajanje. Isti oni koji su nebitnu osobu, koja ne zna sastaviti jednu smislenu rečenicu, promovisali u premijera Srbije, pa na svim važnim događajima sjedi do patrijarha! Ima li veće sramote za srpski narod?
  • Generic placeholder image
    @Vuk 10.06.2024. 14:29
    Bravo za komentar
  • Generic placeholder image
    Iskreno422 10.06.2024. 13:55
    Svaka čast na interviju vašoj sagovornici i hrabrosti da iznese činjenično stanje na pravi način stručno i objektivno. Nažalost sve više se guraju kod nas loše stvari koje olako primamo. Zamislite prije 15-20 godina lgbt teme nisu prolazile kod nas, al sad redovno parade, promocija istih, imali smo premijerku koja je lgbt, sad je na čelu NS Srbije. Ovo što nam se sad potura za 10 godina prihvatićemo kao normalno, tp je taj princip kuvanje žabe.
  • Generic placeholder image
    Vuk 10.06.2024. 12:55
    Vrlo sterilno.. ko je tacno odgovoran? Vidim, struka pere ruke.. kao da je dovoljno reci: "struka se ne slaze"!?
    Ko je donio zakon, imenom, prezimenom i strankom? Ko je glasao za usvajanje istog? Da znamo, da biramo pametnije sljedeci put..
Povezane vijesti
Svojatanje jezika: Sve napisano na srpskom Univerzitet Crne Gore pripisaće svojoj baštini Svojatanje jezika: Sve napisano na srpskom Univerzitet Crne Gore pripisaće svojoj baštini
Rodno senzitivni jezik i dalje nije prihvaćen među građanima Rodno senzitivni jezik i dalje nije prihvaćen među građanima
Dejan Taušan drugi, Ivona Kaurin treća na Regionalnom takmičenju iz srpskog jezika Dejan Taušan drugi, Ivona Kaurin treća na Regionalnom takmičenju iz srpskog jezika
Najčitanije
  • Isključenja struje u Istočnoj Ilidži, Istočnom Novom Sarajevu i Palama
    7h 9m
    0
  • Bura oduvala dvoje turista sa plaže na okolno ostrvo
    19h 47m
    0
  • Uprkos apelima: Komšije gluve na pozive za utvrđivanje međe
    19h 14m
    0
  • Marija Kiri - Fizičarka i hemičarka, dvostruka dobitnica Nobelove nagrade
    5h 37m
    0
  • Uhapšeno lice zbog droge
    4h 19m
    0