Pokušaji Komisije za granicu na nivou BiH da utvrde među sa kolegama iz Hrvatske i Srbije ostali su bez uspjeha, jer kako tvrde nadležni institucije iz Zagreba i Beograda nijeme su na dopise u kojima traže nastavak razgovora na ovu temu.

Mandat još jedne Komisije za granicu na nivou BiH istekao je, ali pomaka na ovom planu nije bilo. Zbog toga je Savjet ministara krajem maja donio odluku o osnivanju Komisije za granicu BiH u čijem je sastavu sada šest umjesto ranijih devet članova. Oni su imenovani na mandat od tri godine.

- Konačna lista članova Komisije za granicu je u potpunosti ispoštovala prijedloge Vlade Republike Srpske, Vlade FBiH te ministarstava bezbjednosti i spoljnih spolova BiH. Procjena stručnosti i sposobnosti da ispune obaveze članstva u navedenom tijelu je, u cijelosti, prepuštena predlagačima - kazali su “Glasu” u Ministarstvu civilnih poslova BiH.

U sastavu ove komisije sada se nalazi po jedan član iz ministarstava civilnih poslova, bezbjednosti i spoljnih poslova na nivou BiH te tri člana entitetskih uprava za geodetske poslove.

Na pitanje šta je Komisija za granicu utvrdila u prethodnom mandatu iz Ministarstva civilnih poslova poručuju da su održali 14 sjednica, na kojima su članovi pomenutog tijela razmatrali i analizirali trenutne aktivnosti i prijedloge rješavanja određenih pitanja iz njihove nadležnosti.

- Sa predstavnicima Crne Gore nastavljeni su razgovori o obilježavanju granične linije između dviju država. Na tu temu održana su četiri zajednička sastanka stručnih radnih grupa na kojima su razmatrana pitanja protezanja granične linije na lokalitetima na kojima je, na ranijim sastancima, utvrđeno da je potrebno izvršiti dodatnu provjeru u službenim podacima katastra - poručuju iz Ministarstva civilnih poslova.

Navode i da je upućeno pismo namjere predstavnicima Hrvatske i Srbije, iskazujući spremnost za nastavak razgovora o granici.

- Međutim, na adresu pomenute komisije nisu stigli odgovori navedenih tijela - zaključuju iz Ministarstva civilnih poslova.

Polemike o identifikaciji i obilježavanju granične linije sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom traju godinama, a u nekoliko navrata u tu priču se umiješala i politika te tako dodatno zakomplikovala ionako složene pregovore, posebno kada je riječ o dijelovima o kojima moraju pregovarati sa delegacijama zvaničnog Beograda i Zagreba.

Posljednja sjednica diplomatske komisije za granicu između Srbije i BiH bila je u junu 2010. godine u Beogradu. Dužina neutvrđenog dijela granice je oko 300 kilometara, a tu su sporne četiri tačke, odnosno hidrocentrale “Bajina Bašta” i “Zvornik”, dio pruge Beograd - Bar koja prolazi kroz BiH te opštine Priboj i Rudo.

Od 2005. godine do danas nije bilo aktivnosti vezano za granicu između BiH i Hrvatske osim bezuspješnih zakazivanja zajedničkih sjednica.

Tokom rada komisije za granicu BiH i Hrvatske na identifikaciji granice, iste su se pridržavale samo granica katastarskih opština, što je prouzrokovalo određene probleme i sporove, a naročito na području rijeke Une, od naselja Ivanjska do ušća rijeke Une u Savu u dužini od oko 100 kilometara, gdje granica presijeca rijeku na oko 20 mjesta.

Predsjedništvo

Ratifikacija ugovora o granici između BiH i Hrvatske bila je i u fokusu Predsjedništva BiH u martu prošle godine. Tada su zadužili Savjet ministara i Komisiju za granicu da u roku od 45 dana dostave izvještaj o dosadašnjim pregovrima u vezi sa međudržavnim razgraničenjem između BiH i Hrvatske.

Tada su članovi Predsjedništva pomenute institucije na nivou BiH zadužile da najkasnije u roku od dva mjeseca preduzmu sve potrebne mjere za intenziviranje nastavka procesa ratifakacije ugovora o granici između BiH i Hrvatske.