Ratna vremena prepuna su priča o neočekivanim junacima - pojedincima koji su se u najtežim trenucima izdigli iz anonimnosti, istupili onda kada je bilo najpotrebnije i čija su djela odlučila sudbinu bitaka i hiljada vojnika. Neke od tih priča djeluju toliko nevjerovatno da današnji ljudi često pomisle da su izmišljene… a onda je tu i priča o Šer Amiju, hrabrom glasonoši koji je, time što je odnio poruku, spasao preko 200 svojih saboraca od sigurne smrti… bez obzira na to što je bio tek mali, obični GOLUB!

Golubovi su u prošlosti često i mnogo korišćeni tokom ratova. Njihova sposobnost da lete kroz područja brzo i relativno neprimjetno prepoznata je kao zgodna u trenucima kada je bilo potrebno dostaviti poruku sa jedne na drugu stranu.

Tokom Prvog svjetskog rata ove male letače najviše su koristili Saveznici na Zapadnom frontu. Golubove su nosili sa sobom na borbene položaje i, kada je bilo potrebno, za njih su privezivali poruke. Jednom puštene, ptice su nepogrešivo letjele nazad u svoj dom na sigurnom tlu gdje bi ih čekali za to specijalno određeni posmatrači koji bi preuzimali poruku i tako otkrivali vijesti sa fronta.

Ova aktivnost nije prošla nezapaženo. Ubrzo su Nijemci počeli da obaraju svakog goluba kojeg bi vidjeli, znajući da on vjerovatno prenosi važne informacije.

Herojski podvig Šer Amija

Major Čarls Vajt Vitlsi se 13. oktobra 1918. našao u očajničkoj situaciji. Nakon što je bio prisiljen da svoj bataljon povede u malu dolinu ispod brda, on i 194 saborca ostali su odsječeni i tako zarobljeni duboko iza neprijateljskih linija. Nijemci su napredovali sa svih strana ne ostavljajući im prostora za bjekstvo. Pošto su iscrpili sve resurse, Amerikanci su se borili da sačuvaju goli život. Prije nego po imenima, ove borce istorija će upamtiti po nadimku koji su im nadjenuli mediji - Izgubljeni bataljon, piše portal Allthatsinteresting.

Kao da situacija nije bila dovoljno strašna, i njihove sopstvene trupe locirane tog dana na sjeveru Francuske počele su da pucaju, ne shvatajući ko su i smatrajući ih neprijateljskim vojnicima. Vitlsi je pokušao da pošalje poruke i razrješi neporazum, ali su ih Nijemci neprestano prekidali i presretali.

U situaciji koja je izgledala kao bezizlazna, major se okrenuo vjekovnoj tehnici za isporuku - golubu.

Njegova prva ptica sa porukom: “Mnogo ranjenih. Ne možemo da se evakuišemo”, oborena je čim je poljetela. Druga, koja je nosila još strašniju zabilješku: “Ljudi pate. Ima li pomoći?", takođe je pogođena. Treći golub je isporučio pogrešne koordinate što je dovelo do toga da je, umjesto pomoći, vojnike zasula kiša metaka.

Konačno, Vitlsi se okrenuo svom posljednjem golubu, mladom letaču po imenu Šer Ami (što na francuskom znači “Dragi prijatelj”) koji je do tog trenutka već izvršio desetak uspješnih misija. Na papiru je napisao ono što je vrlo lako mogla da bude njegova posljednja poruka: “Mi smo duž puta koji je paralelan sa 276.4. Naša sopstvena artiljerija nas gađa. Za ime sveta, prestanite sa tim!”

Zatim je ugurao papir u torbicu pričvršćenu za nogu Šer Amija i goluba vinuo u nebo.

Let za spas

Čim je Šer Ami poletio, Nijemci su ga primjetili i otvorili vatru. Jedan metak ga je pogodio i oborio, ali je nakon nekoliko trenutaka golub ponovo uzletio. Dvadeset pet minuta i 40 kilometara kasnije, uspješno je prenio poruku i tako spasao 195 vojnika zarobljenih u dolini.

I, iako je Vitlsijeva bitka bila gotova, Šer Amijeva je tek počinjala!

Hitac koji ga je umalo ubio, zadao mu je strašne rane. Bio je pogođen u grudi, gubio je krv, oslijepio je na jedno oko i skoro u potpunosti ostao bez noge. Kada je konačno sletio u svoj golubarnik, nožica je visila držeći se samo za jednu tetivu.

Ptica je preko noći postala heroj 77. pješadijske divizije. Vojni ljekari su učinili sve da mu spasu život. Iako ništa nisu uspjeli da urade za Šer Amijevu nogu, izradili su mu malu drvenu protezu uz pomoć koje je mogao da stoji. Kada je bio dovoljno zdrav za putovanje, poslat je u Sjedinjene Države.

Mali junak Velikog rata

Za herojski podvig i vjernu službu svojoj zemlji Šer Ami je imenovan zvaničnom maskotom Ratnog štaba SAD. Dobio je dvije medalje za hrabrost što ga, sve do danas, čini jednom od najodlikovanijih životinja u istoriji.

Koliko je poznato, Šer Ami je ostatak svojih dana na Zemlji proživio mirno i okružen izobiljem. Uginuo je 13. juna 1919. od rana zadobijenih tokom sudbonosnog leta u Francuskoj.

Tokom 20. i 30. godina prošlog vijeka, ime i podvig Šer Amija američkoj školskoj djeci bili su poznati koliko i dostignuća bilo kog “ljudskog heroja” iz Prvog svjetskog rata. O njemu je napisano nekoliko knjiga, a priča se pojavila i na televiziji i na filmu.

Tijelo Šer Amija je preparirano i izloženo u Prirodnjačkom muzeju instituta Smitsonijan u Vašingtonu. Tamo i danas stoji, zajedno sa još nekoliko životinja-heroja iz Prvog svjetskog rata. Na pločici ispred njega jednostavno piše: “Šer Ami - golub koji je spasao ‘Izgubljeni bataljon’”.