Pripreme su trajale gotovo pet godina, ali sada sa ponosom mogu da kažem da u aprilu u Ariasu, u provinciji Kordoba, počinje izgradnja kapele Svetog Vasilija Ostroškog. Prvi hram Srpske crkve u ovom dijelu Argentine biće izgrađen po ugledu na srušenu Njegoševu kapelu na Lovćenu. To je zavjet mojim precima, ali i duhovna veza naše dijaspore sa otadžbinom.

Ovo za Sputnjik kaže Matijas Pablo Gvozdenović, nekadašnji gradonačelnik Ariasa, čovjek koji ove godine obilježava vijek od dolaska njegovih predaka iz Crne Gore u Južnu Ameriku:

„Tokom jedne od posjeta Crnoj Gori razgovarao sam sa vladikom Amfilohijem Radovićem, rekao sam mu da ću lično donirati zemljište za kapelu Srpske pravoslavne crkve u Argentini, ako blagoslovi. Od početka je namjera da se gradi replika Njegoševe kapele, arhitektonski oblik nepoznat u Argentini. Želimo da ovdje prenesemo dio srpskog duhovnog i kulturnog nasljeđa“.

Porodična istorija i dug precima

Od blagoslova do realizacije prošlo je više godina, međutim, sagovornik Sputnjika vjeruje da se stvari dešavaju baš onda kada i treba da se dese. Početak izgradnje poklapa sa važnom istorijskom prekretnicom za njegovu porodicu, upravo se navršava sto godina od dolaska Gvozdenovića u Argentinu.

- Ovo je i dug njima, članovi porodica Gvozdenović i Marković, Milo Gvozdenović i Marko Marković, služili su kao dobrovoljci u balkanskim ratovima, a kasnije i u Prvom svjetskom ratu. Obojica su odlikovani. Prema porodičnoj istoriji, Milo je jednom rizikovao život kada su dva bataljona izgubila komunikaciju tokom borbe. Trčao je kroz puščanu vatru i eksplozije da bi ponovo uspostavio linije komunikacije, pomažući da se spasu obje jedinice - kaže sa ponosom Gvozdenović.

Čovjek koji je odrastao uz zvuk gusala i srpske narodne pjesme bio je gradonačelnik Ariasa u dva mandata, od 2015. do 2023. Mnogo je učinio za ovaj mali grad u Kordobi, a politički se bori i danas, iz opozicije. Predsjednik je zakonodavnog tijela Radikalne građanske unije u pokrajini Kordoba.

Argentinsko-srpsko bratstvo

Njegova desna ruka u realizaciji izgradnje kapele posvećene Svetom Vasiliju Ostroškom je istoričar Fakundo Seara, veliki prijatelj Srba koji za Sputnjik kaže da ih sa Argentincima povezuje snažan osećaj poštovanja sopstvene istorije, identiteta, kulture i duhovnosti.

- Argentina čvrsto i nepokolebljivo održava svoje legitimno pravo na Malvinska ostrva, baš kao što Srbija postojano čuva svoju istorijsku, kulturnu i duhovnu vezu sa Kosovom, svoje Kosovo i Metohiju. Ova paralela stvorila je prirodno bratstvo između naših naroda. Razumijemo jedni druge, znamo šta znači braniti dostojanstvo nacije, integritet njene teritorije i nasleđe naših predaka. Argentina i Srbija nisu samo prijatelji, već nacije koje dijele zajednički duh otpora - ističe Seara.

Kako će izgledati kapela

Ovaj istoričar objašnjava da će kapela biti skromnih dimenzija, ali, kako kaže, prelijepa. Zamišljena je kao mali bogoslužbeni prostor, a ne kao velika parohijska crkva. Glavna konstrukcija imaće prečnik od šest i po metara i biće potpuno kružnog oblika, prateći tradicionalnu simboličku geometriju koja se često povezuje sa pravoslavnom sakralnom arhitekturom.

- Oltarski prostor imaće oko četiri metra širine i tri metra dubine, obezbjeđujući dovoljno prostora za liturgijske elemente, uz očuvanje intimne razmjere kapele. Biće izgrađena od cigle sa završnom obradom nalik kamenu. Konstrukcija će biti podignuta korišćenjem cementa, sa unutrašnjim malterisanjem pripremljenim tako da se u budućnosti unutar nje mogu naslikati ikone - kaže Seara.

Mjesto za zajedničku molitvu

Gvozdenović podsjeća da se, kako kaže, srpsko - crnogorska zajednica, uglavnom naselila u sjevernom dijelu Argentine, posebno u provinciji Čako. Podjeljena je na dvije važne parohije, Srpsku pravoslavnu parohija Svete Trojice, u kojoj služi njihov voljeni sveštenik Aleksandar Milović i parohiju Svetog Nikole.

On, međutim, dodaje da postoje i manje zajednice Srba rasute širom zemlje. U blizini Ariasa, na primjer, postoji i drugo pravoslavno prisustvo povezano sa zajednicom u Venado Tuertu, na jugozapadu provincije Santa Fe.

"U samom Ariasu ima desetak pravoslavnih porodica. Jeste nas malo, ali to je svakako značajno prisustvo naše zajednice u ovom regionu. Iako pravoslavno stanovništvo ovdje nije brojno, postojanje kapele je jako važno. Imaćemo svoje mjesto za molitvu, okupljanje tokom praznika, očuvanje sjećanja, duhovnog, ali i kulturnog identiteta“.

Blagoslov Svetog Vasilija

Iako je druga generacija u Argentini, Gvozdenović je okrenut korijenima, dobro zna koje mjesto na ikonostasu srpskih svetitelja zauzima Sveti Vasilije Ostroški. Odavno je poštovan u njegovoj porodičnoj tradiciji. Sveti Sava i Sveti Vasilije Ostroški su, kaže, svetitelji koje su njegovi deda i baka često pominjali, kao ličnosti koje su oličavale vjeru, istrajnost i božansko zastupništvo.

- Posvećenje kapele Svetom Vasiliju takođe je povezano i sa mojim duboko ličnim iskustvom. Prije nekoliko godina dao sam svojoj supruzi ikonicu Svetog Vasilija i predložio joj da zamoli za njegovu molitvenu pomoć, jer ga vjernici naširoko smatraju čudotvornim svecem. Ubrzo nakon toga, ono što smo doživjeli za nas je bio pravi blagoslov. Moja supruga je ostala u drugom stanju. Rođena je naša ćerka Julija. Posvećenje kapele njemu je i izraz naše zahvalnosti za ono što smatramo blagodaću primljenom njegovim zastupništvom - priča Gvozdenović.

Zašto replika Njegoševe kapele

Kao njegov dobar prijatelj, ali i sjajan poznavalac srpske istorije, Seara objašnjava zašto će u Argentini biti izgrađena replika Njegoševe kapele na Lovćenu. Kaže da na toj planini počiva, ne samo Petar II Petrović Njegoš, već i dubok simbol srpskog duhovnog i kulturnog identiteta.

"Sam Njegoš je izrazio želju da bude sahranjen u kapeli na toj svetoj planini. Za mnoge vjernike rušenje i izgradnja mauzoleja je raskid sa tom posljednjom voljom. To nije samo istorijsko, već i duhovno pitanje, koje dotiče nešto veoma duboko u kolektivnom pamćenju srpskog naroda. Lovćen je više od planine, to je mjesto gdje se susreću vjera, istorija i nacionalna svijest. Zbog toga mnogi vjerni i dalje gaje nadu da će jednog dana Njegoševa volja biti ponovo poštovana, obnovljen sklad između njegove posljednje volje, vjere i svete tradicije koju je predstavljao“.

Tradicija vjerske slobode

Ovaj profesor istorije naglašava da je za izgradnju kapele dobijen i blagoslov naših crkvenih vlasti u Argentini. Pripreme su zahtjevale vrijeme, ali je sve bez problema prošlo i kod civilnih vlasti, s obzirom da Argentina ima dugu tradiciju vjerske slobode.

„Iako član 2 Ustava Argentine utvrđuje da savezna vlada podržava rimokatoličku vjeru, pravni okvir zemlje u potpunosti garantuje slobodu veroispovijesti za sve vjerske zajednice. Ovaj princip omogućio je Argentini da postane nacija koja prima i integriše ljude iz mnogih dijelova svijeta, zajedno sa njihovim kulturama i duhovnim tradicijama. Lično osećam veliki ponos zbog toga. To je jedna od najljepših karakteristika argentinskog društva, pluralističko okruženje u kojem mogu da obitavaju različite vjerske tradicije, uz međusobno poštovanje“.

I mjesto izgradnje nas povezuje

Zemljište se nalazi u mirnom ruralnom okruženju, na pravom mjestu za molitvu. Seara ističe da će se kapela nalaziti između Ulice Islas Malvinas i Ulice Puerto Argentino, kako glavni grad Ostrva nazivaju Argentinci.

- To nije bio faktor prilikom kupovine zemljišta, ali podudarnost je upečatljiva. Priziva simbole duboko ukorijenjene u argentinskom istorijskom pamćenju i u državnom zahtjevu za suverenitet nad Malvinskim ostrvima. Ovaj detalj simbolično se poklapa sa srpskim istorijskim iskustvom, sa Kosovom i Metohijom, koje ima slično, najvažnije mjesto u srpskoj nacionalnoj svijesti. Eto, i samo mjesto buduće kapele odražava osjećaj istorijske bliskosti između argentinskog i srpskog naroda, dvije nacije sa dubokom povezanošću za svoju istoriju i odbranu svog nacionalnog identiteta - kaže ovaj profesor istorije.

Poziv na sabornost

Gvozdenović dodaje da još nije pala konačna odluka o ikonografiji, ali fresaka će sigurno biti, zato je i obrada od maltera.

"Već su se javili pojedinci koji su izrazili spremnost da doprinesu. Ipak, kada za to dođe vrijeme, namjera je da se obezbijedi da oslikavanje izvede ikonopisac sposoban da poštuje kanonske i estetske tradicije pravoslavne sakralne umjetnosti".

Iako je zemljište već kupljeno i dio materijala nabavljen, projekat će svakako zahtijevati dodatnu podršku kako izgradnja bude napredovala.

Upitan da li tokom izgradnje očekuje i pomoć ljudi iz matice, Gvozdenović kaže:

- To bi nas veoma radovalo, ne zbog novca, voljeli bismo da ovo bude zajednički napor, izraz bratstva, solidarnosti, živo svjedočanstvo pravoslavnog jedinstva - kaže Matijas Pablo Gvozdenović.