Dok mnoge evropske države pronalaze nove, inovativne načine da smanje broj pušača, miris duvana u kosi, na garderobi i vazduhu svuda oko nas, a da nismo povukli nijedan dim cigarete, uobičajena je pojava u BiH, koja je među vodećima zemljama po prevalenciji pušenja, sa više od 40  odsto odraslog stanovništva.

Prema procjenama, u BiH puši više od 1,3 miliona ljudi, što našu zemlju svrstava među evropske lidere po broju pušača. Ta navika, duboko ukorijenjena u svakodnevnom životu, ostavlja velike zdravstvene i socijalne posljedice te vrši dugoročni pritisak na ionako preopterećeni zdravstveni sistem.

Dok stručnjaci i dalje ističu važnost tradicionalnih mjera kontrole pušenja, kao što su upozorenja, porezi i zabrane, rezultati najnovijeg EU Barometar istraživanja Evropske komisije pokazuju da one same nisu dovoljne.

Iako Evropa godinama vodi bitku protiv pušenja, ovo istraživanje pokazuje da je put ka "generaciji bez dima" znatno duži nego što se predviđalo. U cijeloj Evropskoj uniji udio pušača smanjen je tek za jedan odsto u posljednje četiri godine, a ambiciozni cilj da kontinent do 2040. postane "bez dima" u ovom trenutku izgleda realan tek u narednom vijeku. Sadašnjim tempom taj cilj može se dostići tek nakon 2100. godine, jer u EU i dalje puši 24 odsto odraslih.

Primjeri koji mijenjaju sliku Evrope

Analiza Evrobarometra iz 2024. pokazuje primjere zemalja koje su značajno smanjile pušenje zahvaljujući inovativnim proizvodima. U zemljama poput Švedske, Grčke i Češke bilježi se osjetan pad broja pušača, i to upravo zahvaljujući uvođenju proizvoda koji se smatraju potencijalno manje štetnim od klasičnih cigareta.

U Švedskoj svakodnevno puši svega 5,4 odsto građana, a ta zemlja bilježi i 36 odsto manje smrtnosti od raka pluća u odnosu na prosjek Evropske unije.

U Češkoj je stopa pušenja smanjena sa 30 na 23 odsto u samo tri godine, u periodu 2020. i 2023. Dakle, najveće smanjenje u EU u ovom periodu nije se desilo slučajno. Ono je rezultat koordinisanih politika smanjenja štete.

Zavidne rezultate postigla je i Grčka. Kao mediteranska zemlja s dugom tradicijom prihvaćenog pušenja i jednom od najviših stopa pušača u svijetu, Grčka je uspjela da smanji broj pušača za 600.000 u samo tri godine, što je pad od sedam odsto. Ključ promjene bila je jasna i duboka promjena nacionalne politike. Umjesto strožih zabrana, Grčka je diferencirala nikotinske proizvode prema stepenu rizika. Nacionalnim akcionim planom iz 2019. prvi put je prepoznat potencijal novih tehnologija i koncept smanjenja štete. Zakonskim izmjenama omogućeno je da se proizvodi različito oporezuju, a nikotinske vrećice, dotad zabranjene, postale su alat za pomoć u odvikavanju. Informacije o riziku jasno se komuniciraju. Ovakav pristup posebno je značajan jer dolazi iz zemlje poznate po opuštenijem životnom stilu, gdje su cigarete decenijama bile dio svakodnevice. Primjeri navedenih zemalja pokazuju da kada pušači prepoznaju sigurnije alternative, da to može biti snažan pokretač promjene.

Stručnjaci ističu da je zajedničko za sve tri zemlje činjenica da su kombinovale klasične preventivne mjere s ponudom novih proizvoda, koje su ljudi doživjeli kao potencijalno manje štetne i prihvatljive zamjene za cigarete. Takve alternative pomogle su mnogima da se lakše odviknu od svakodnevnog pušenja i smanje rizike po zdravlje.

- Švedska, koja već godinama ima najnižu stopu raka pluća u Evropi, postala je primjer kako se promjenom navika i zdravstvenom edukacijom mogu postići izuzetni rezultati - kaže doktor javnog zdravlja Ognjen Brborović, navodeći da takvi rezultati nisu slučajni, već da su rezultat promišljene politike koja ne ignoriše realnost, već koristi sve dostupne alate za smanjenje štete.

Globalne prakse kao inspiracija

Sve veći broj zemalja prepoznaje ovu praksu. Nije riječ o promovisanju novih navika, već o smanjenju štete u realnom svijetu, u kojem milioni ljudi i dalje puše uprkos svim upozorenjima.

Ono što su navedene evropske zemlje započele potvrđuje se i širom svijeta. U Velikoj Britaniji, integracija vapinga u programe odvikavanja dovela je do pada broja pušača sa 16,4  odsto na 10,4 odsto u periodu od osam godina. Zahvaljujući masovnom prelasku pušača na proizvode sa smanjenim rizikom, Japan bilježi dramatičan pad prodaje cigareta za čak 52 odsto, a ozbiljan napredak bilježi i Novi Zeland, koji je postavio cilj da do kraja ove godine bude zemlja s manje od pet odsto pušača.

Svi ovi primjeri iz svijeta pokazuju da je moguće mijenjati navike, ali samo ako građani dobiju tačne i uravnotežene informacije, kao i realne opcije.

Ovo je prilika da se i u BiH pokrene tema u javnosti i podigne svijest o mogućnostima za smanjenje štetnosti.

Poznati banjalučki pedijatar i pulmolog Branislav Lolić smatra da nedostatak informisanosti demotiviše odrasle pušače da potraže alternative.

- Činjenica je da smo mi društvo koje puno puši, a istovremeno se ne edukuje o novim proizvodima, poput e-cigareta ili nikotinskih vrećica, za koje je dokazano da su manje štetne od tradicionalnih cigareta. Na taj način se demotivišu da pređu u aktivno djelovanje i prestanu pušiti oni kojima su ti proizvodi namijenjeni i kojima mogu pomoći, a to su odrasli pušači. Treba racionalno da govorimo o tim proizvodima i da ih regulišemo i to na način da ih ne izjednačavamo s cigaretama, nego da prihvatimo njihovu manju štetnost za pušače te podstaknemo pušače da cigarete zamijene tim proizvodima - naveo je Lolić i dodao da mlade treba držati što dalje od svih duvanskih i nikotinskih proizvoda.

Informisanje kao prvi korak

Da ključ leži u edukaciji zaključuje i dr Ognjen Brborović, doktor javnog zdravlja i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, navodeći da je važno omogućiti ljudima da prave informisane izbore.

- Cilj nije da se novi proizvodi predstavljaju kao bezopasni, već da se pruže jasne i tačne informacije građanima. To ne znači da ti proizvodi nisu štetni, ali su manje štetni. Mi u medicini ne kažemo da je nešto zdravo, nego da je manje štetno - tvrdi Brborović.

Prva nepušačka zemlja na svijetu

Sa manje od pet odsto punoljetnih građana koji puše Švedska je u novembru prošle godine postala prva zemlja na svijetu koja je prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije proglašena nepušačkom.

Ključ uspjeha leži u prihvaćanju strategija smanjenja štete. Švedska je prepoznala da nije nikotin taj koji uzrokuje najviše štete, već sagorijevanje duvana. Zamijenivši tradicionalne cigarete potencijalno manje štetnim alternativama prije svega oralnim nikotinskim proizvodima, poput nikotinskih vrećica, e-cigaretama i grijanim duvanskim proizvodima, smanjena je stopa pušenja za 65 odsto od 2008. do 2024. godine.

Ova strategija donijela je dvostruke koristi, prije svega smanjenje troškova zdravstvenog sistema povezanih s liječenjem bolesti uzrokovanih pušenjem te značajno poboljšanje kvaliteta života građana.

Piše: Anita Janković Rečević