Hramu Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci jutros je služen parastos za srpske civile i vojnike ubijene u Zapadnoj Slavoniji u okviru obilježavanja 30 godina od pogroma Srba u zločinačkoj akciji hrvatske vojske "Bljesak".

Kod spomen-obilježja posvećenog ubijenim Srbima iz Zapadne Slavonije služen je pomen i položeni su vijenci, a u Kulturnom centru Gradiška održana je duhovna akademija, nakon koje je premijerno prikazan dokumentarni film "Zapadna Slavonija, 30 godina kasnije".

Foto: srna.rs

Predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac rekao je da je hrvatska vojna zločinačka akcija "Bljesak" predstavljala završno etničko čišćenje Srba iz Zapadne Slavonije, te da za ove zločine niko nije odgovarao, uprkos prikupljenoj obimnoj dokumentaciji.

Štrbac je napomenuo da je prvo etničko čišćenje Srba sa tog područja počelo još u jesen 1991. godine kada je između 60.000 i 70.000 Srba očišćeno iz 167 sela i nekoliko manjih gradova.

Za Zapadnu Slavoniju je, kaže Štrbac, interesantno da je to oblast koja je bila pod zaštitom UN koju su Hrvati očistili od Srba, posebno oko Okučana, kao i da se ni poslije toliko godina broj srpskih povratnika ne povećava, odnosno da ih je ostalo 1.500, dok je više od 15.000 otišlo.

Ističući činjenicu da za ove zločine niko nije odgovarao, Štrbac je rekao da je Haškom tribunalu u ime Vlade tadašnje Republike Srpske Krajine dostavio prikupljene dokaze, ali da taj slučaj nikada nije pokrenut.

On je naveo da akcija "Bljesak", odnosno nijedan počinjeni zločin, nisu bili obuhvaćeni haškom optužnicom i presudom hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku.

Štrbac je napomenuo da su i u Hrvatskoj pokušali da vode neke svoje postupke, ali je uvijek ostajalo u pretkrivičnoj fazi.

On je podsjetio da je Hrvatska vratila BiH svu dokumentaciju, koja joj je poslata zahvaljujući policiji Republike Srpske, a koja je vodila istragu protiv 14 komandanata koji su učestvovali u akciji "Bljesak".

- Na moje i iznenađenje mnogih drugih, hrvatska Vlada je odlučila da to vrati neraspakovano u Sarajevo, uz obrazloženje - ako mi budemo nešto radili zapravo priznajemo da su naši komandanti i vojska pogriješili i kršili ženevske konvencije, bolje je samo da kažemo da su naši nepogrešivi - rekao je Štrbac.

On je podsjetio da su i u Srbiji prikupljani podaci od "Veritasa", drugih izvora, porodica ubijenih i ranjenih i izbjeglica, posebno za dva sela koja su najviše stradala - Paklenica i Medare.

- Sve je to dostavljeno, ali je još u pretkričvnoj fazi, a osumnjičena su NN lica - rekao je Štrbac.

Foto: srna.rs

Obilježavanje ovog istorijskog događaja od republičkog značaja organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Hrvatske oružane snage su 1. maja, 1995. godine, izvršile agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija, koja je bila u sastavu Republike Srpske Krajine i pod zaštitom UN.

Više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga krenulo je tada na oko 15.000 srpskih civila i oko 4.000 vojnika, koje je UN prepustio na milost i nemilost agresoru.

Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", u agresiji na Zapadnu Slavoniju u akciji kodnog naziva "Bljesak" 1. i 2. maja 1995. godine poginule su i nestale 283 osobe, uključujući 114 civila, među kojima je 57 žena i 12 djece, a protjerano je 15.000 Srba.

Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvijetljena sudbina 174 osobe, a kao nestalo se vodi još 109, među kojima je 46 civila, uključujući i 23 žene. Iz "Veritasa" ukazuju da je, sa ove vremenske distance, izvjesno da su i oni koji se vode pod oznakom "nestali" takođe ubijeni.

Foto: srna.rs