Istoričar Lazar Škobo iz Istočnog Sarajeva rekao je sinoć u Zvorniku da je egzodus sarajevskih Srba u martu 1996. godine završetak procesa koji je započeo u 19. vijeku, dobijajući na intenzitetu od rata do rata kroz zločine šuckora i ustaša u dva svjetska, te u posljednjem građanskom ratu kada su Srbi istrijebljeni iz Sarajeva.

- Kada se sagledaju sva istorijska dešavanja iz 19. vijeka, lako se dođe do zaključka da je egzodus posljednji čin genocida i istrebljenja Srba iz Sarajeva - rekao je Škobo na Akademiji pod nazivom "Živi sjećanje", koja je održana u Zvorniku povodom 25 godina od egzodusa sarajevskih Srba.

Ističući da je cilj Akademije da se obznani istina o ovom događaju, Škobo je rekao da se veoma lako zaboravljaju logori i stradanje Srba u Sarajevu, dok se "samo potencira opsada Sarajeva".

Akademiju je organizovao zvornički Dom omladine u saradnji sa Filozofskim fakultetom Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović podsjetio je da je i Zvornik primio veliki broj Srba iz Sarajeva, zahvalivši organizatorima ovog događaja čiji je cilj da se žrtva sarajevskih Srba ne zaboravi.

Stevanović je naglasio da žrtva sarajevskih Srba koji su branili i odbranili svoj rodni kraj nadilazi moguće i dodao da su iznenada morali da napuste rodni kraj koji nikada neće, niti smiju zaboraviti.

On je rekao da i Zvornik treba da vole kao i svoj zavičaj.

Direktor Doma omladine Đorđe Deurić istakao je da je cilj organizovanja ovakvih manifestacija čuvanje sjećanja na veliku tragediju koja je zadesila srpski narod.

- Treba da oprostimo kao hrišćani pravoslavci, ali ne smijemo da dozvolimo da se to zaboravi -  rekao je Deurić i naglasio važnost sjećanja da mlade generacije pamte ove tragične događaje srpskog naroda.

Akademija "Živi sjećanje" nastala je kao želja studenata Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu da, kako su naveli, dostojanstveno odaju priznanje velikoj žrtvi sarajevskih Srba učinjenoj zarad slobode koja u ovom slučaju ima veliko ime – Republika Srpska.

Programski sadržaji Akademije činili su poetska kazivanja, nastup guslara, besjede, te kratki dokumentarni film "Egzodus ponovo" autora Snježana Lalovića.