Kada kažemo identitet, najčešće pomislimo na odgovor na jednostavno pitanje: ko sam ja? Ipak, odgovor nikada nije sasvim jednostavan. Čovjek istovremeno pripada porodici, profesiji, generaciji, kulturi i različitim društvenim grupama. Pored toga, danas gotovo svako ima i svoj digitalni identitet, dok kompanije i organizacije grade poseban poslovni i vizuelni identitet.

Identitet nije jedna nepromjenjiva osobina. Zapravo, predstavlja skup uloga, vrijednosti, iskustava i simbola pomoću kojih vidimo sebe i predstavljamo se drugima. Pročitajte više.

Lični identitet

Lični identitet obuhvata sve ono po čemu sebe doživljavamo kao jedinstvenu osobu. U njega ulaze karakter, uvjerenja, životni ciljevi, uspomene, talenti, strahovi i način na koji donosimo odluke.

Ne formira se odjednom, već se razvija tokom cijelog života. Iskustva iz djetinjstva, odnosi sa bliskim ljudima, obrazovanje, uspjesi i neuspjesi postepeno utiču na sliku koju imamo o sebi.

Zreo lični identitet ne znači da čovjek nikada ne mijenja mišljenje. Naprotiv, on podrazumijeva sposobnost da se razvijamo, a da pritom ne izgubimo osnovne vrijednosti koje nas određuju.

Porodični identitet

Porodica je prva zajednica u kojoj učimo ko smo i gdje pripadamo. Porodični identitet stvaraju zajedničke priče, prezime, običaji, praznici, način komunikacije i vrijednosti koje se prenose sa jedne generacije na drugu.

Neke porodice sebe doživljavaju kao vrijedne i preduzimljive, druge kao tradicionalne, obrazovane, gostoprimljive ili snažno povezane. Takve predstave mogu ohrabriti pojedinca, ali ga ponekad mogu i ograničiti ukoliko osjeća da mora ispuniti očekivanja koja nisu u skladu sa njegovim željama.

Zato je važno da čovjek poštuje porodično nasljeđe, ali i da izgradi sopstveni put.

Društveni identitet

Društveni identitet nastaje iz pripadnosti različitim grupama. Možemo se prepoznavati kao stanovnici određenog grada, pripadnici jedne generacije, navijači kluba, članovi udruženja ili dio profesionalne zajednice. Ova vrsta identiteta pruža osjećaj pripadnosti i sigurnosti. Ljudi prirodno traže zajednice u kojima dijele interesovanja, stavove ili ciljeve sa drugima.

Problem nastaje kada pripadnost jednoj grupi postane razlog za potcjenjivanje svih ostalih. Zdrav društveni identitet omogućava nam da budemo ponosni na svoju zajednicu, a da istovremeno poštujemo različitost.

Kulturni i nacionalni identitet

Jezik, istorija, muzika, književnost, vjera, kuhinja i običaji predstavljaju važne dijelove kulturnog identiteta. Oni povezuju pojedinca sa širom zajednicom i stvaraju osjećaj kontinuiteta kroz vrijeme.

Kulturni identitet posebno dolazi do izražaja kada ljudi žive daleko od mjesta u kojem su rođeni. Tada tradicionalna jela, praznici, pjesme ili maternji jezik dobijaju još veći značaj. Naravno, kulturni identitet ne mora biti zatvoren. Može biti stabilan i prepoznatljiv, a istovremeno otvoren za nova iskustva, uticaje i susrete sa drugim kulturama.

Profesionalni identitet

Posao nije samo način zarađivanja novca. Za mnoge ljude profesija postaje važan dio slike o sebi. Ljekar, nastavnik, zanatlija, programer, umjetnik ili preduzetnik često razvijaju poseban način razmišljanja, komunikacije i rješavanja problema.

Profesionalni identitet gradi se znanjem, iskustvom, odgovornošću i odnosom prema kolegama i klijentima. Nije određen samo nazivom radnog mjesta, već i pitanjem na koji način obavljamo svoj posao. Dobar profesionalac vremenom postaje prepoznatljiv po pouzdanosti, stručnosti i dosljednosti, a ne samo po diplomama i titulama.

Digitalni identitet

Digitalni identitet čini sve ono što se o nama može pronaći na internetu: profili na društvenim mrežama, fotografije, komentari, tekstovi, poslovne stranice i rezultati pretrage. Dakle, može biti pažljivo izgrađen, ali može nastati i bez jasne namjere. Jedna nepromišljena objava ponekad ostaje dostupna godinama i utiče na to kako nas vide poslodavci, klijenti ili poslovni partneri.

Zato je važno da digitalno prisustvo bude usklađeno sa stvarnim vrijednostima i ponašanjem. Autentičnost ne znači da moramo objavljivati svaki detalj privatnog života, već da ono što prikazujemo ne bude u potpunoj suprotnosti sa onim što zaista jesmo.

Poslovni i vizuelni identitet

I kompanije imaju svoj identitet, koji obuhvata naziv, misiju, vrijednosti, način komunikacije, odnos prema zaposlenima i iskustvo koje pružaju kupcima.

Vizuelni dio identiteta čine logotip, boje, tipografija, ambalaža, uređenje prostora, veb-stranica i raznovrstan reklamni materijal sa prepoznatljivim obilježjima brenda. Međutim, sama grafika nije dovoljna. Ako kompanija obećava kvalitet i pouzdanost, a kupci dobijaju lošu uslugu, vizuelna prepoznatljivost neće stvoriti povjerenje. Snažan poslovni identitet nastaje kada su izgled, poruke i stvarno ponašanje organizacije međusobno usklađeni.

Identitet se gradi, ali i mijenja

Različite vrste identiteta međusobno se prožimaju. Porodično vaspitanje može uticati na profesionalne odluke, kulturna pripadnost na način komunikacije, a digitalno prisustvo na poslovne prilike.

Tokom života neki dijelovi identiteta postaju važniji, dok drugi gube značaj. Promjena profesije, preseljenje, roditeljstvo ili susret sa novom kulturom mogu promijeniti način na koji doživljavamo sebe.

Cilj je da različite uloge koje imamo ne budu u stalnom sukobu. Kada znamo koje su naše osnovne vrijednosti, lakše povezujemo lični, društveni, profesionalni i digitalni identitet u skladnu cjelinu.

Na kraju, identitet nije samo ono što govorimo o sebi. Najjasnije vidi u izborima koje pravimo, načinu na koji se odnosimo prema drugima i tragu koji ostavljamo u zajednici.

Piše: Srbijanka Stanković