U Njujorku je održana sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija na kojoj se raspravlja o političkoj situaciji u BiH.

Stav Republike Srpske zastupala je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Cvijanović: BiH vratiti u ustavni okvir

Ona se, iako trenutno predsjedava tročlanom Predsjedništvu BiH, obratila u Ustavom definisanom svojstvu srpskog člana Predsjedništva.

- Dejtonskim sporazumom visokom predstavniku nije dato ovlašćenje da donosi zakone, suspenduje ustave, krivično goni izabrane zvaničnike i političke stranke ili vlada dekretima. Ipak, Kristijan Šmit upravo to čini, a to su činili i neki njegovi prethodnici, i to nemali broj puta. I upravo u tome leži srž kontinuirane krize u BiH, čijoj kulminaciji danas svjedočimo – rekla je ona, piše Srna.

Ona je navela da aktuelnu krizu nije izazvala Republika Srpska, niti je kriza u njenom interesu.

Kako dodaje, kriza je posljedica Šmitove „najekspanzivnijeg i najautoritarnijeg ispoljavanja moći, praćenog protivpravnim nametanjem brojnih dekreta.“

- Stoga, osuditi postupke Republike Srpske bez prethodnog bavljenja Šmitovim protivpravnim intervencijama nije samo pogrešno, nego i pristrasno, sa opasnim implikacijama – rekla je ona, dodajući da je „Republika Srpska provocirana Šmitom i uplitanjem u politiku.“

- Srpska poštuje integritet BiH prema Dejtonu. Želimo da je vratimo na pravni okvir – rekla je ona.

Srbija nastavlja da daje svoj doprinos regionalnom miru i stabilnosti u skladu sa svojim mogućnostima

Radomir Ilić, predstavnik Srbije pri UN-u, rekao je da će Srbija nastaviti da daje svoj doprinos regionalnom miru i stabilnosti u skladu sa svojim mogućnostima.

- Bilo kakva nestabilnost može se preliti na našu zemlju, usporiti ekonomski razvoj i reforme. Dejtonski sporazum je okončao rat i osigurao mir i sigurnost tokom proteklih 30 godina. Očuvanje stabilnosti zahtjeva puno poštovanje ustavnih mehanizama koji su njegova okosnica. BiH je multietničko društvo i svi se sjećaju i tragedija i radosti zbog toga. Kako bi se sačuvala raznolikost kao snaga, ona se mora poštovati – rekao je Ilić u obraćanju.

On je, prenosi N1, rekao da niko u BiH ne bi trebao biti "ustavno ranjiv".

- Moramo poštovati strukturu zasnovanu na dva entiteta i tri naroda. Niko u BiH ne bi trebao biti ustavno ranjiv. U kompleksnom okruženju BiH ne možemo imati vanjsko nametanje odluka. To može samo kršiti ustavom zagrantovana prava. Problem je funkcionisanje BiH, a to nije uzrokovao Dejtonski sporazum nego pokušaji da se taj sporazum ugrozi – rekao je.

Hrvatska poziva na dijalog

Hrvatska poziva sve političke aktere u BiH da se uključe u konstruktivan dijalog i saradnju i smatra da je potrebno odgovorno angažovanje kako bi se spriječila eskalacija i pomoglo upravljanje kroz političku krizu, izjavio je predstavnik Hrvatske u UN Hrvoje Ćurić Hrvatinić.

On je tokom polugodišnje debate Savjeta bezbjednosti UN o BiH rekao da je odgovornost političara i institucija u BiH da postepeno preuzmu na sebe brigu o stabilnosti i funkcionalnosti BiH, što je glavni predduslov za evropski put BiH.

- Cijenimo rad visokog predstavnika i njegova postignuća tokom ovog mandata, ipak, referišući sa na 67. izvještaj visokog predstavnika dodajem da bi ovaj izvještaj bio prihvatljivi uz balansiraniji tretman svih političkih aktera, posebno onih aktivnosti koji su protivne političkom statusu Hrvata kao najmanje zastupljenih i najranjivijih među konstitutivnim narodima - naglasio je Hrvoje Ćurić Hrvatinić, predstavnik Hrvatske u UN-u, prenosi N1.

SAD posvećene miru

Privremeni zamjenik stalnog predstavnika SAD-a u Ujedinjenim nacijama Džon Keli  poručio je da njegova zemlja ostaje posvećena miru i stabilnosti BiH.

- Pozivam političke lidere da izbjegavaju poteze koji mogu da dovedu do eskalacije nasilja. SAD se čvrsto protive secesionističkoj retorici i podržavaju multietnički karakter, teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Pozdravljamo doprinose Misije EUFOR-a Alhtea na osiguranju sigurnosti građana u BiH te prepoznajemo doprinos visokog predstavnika međunarodne zajednice na provođenju civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma. SAD podržavaju napore BiH na osiguravanju budućnosti za sve njene građane. Svaki član ovog vijeća trebao bi podržati BiH u njenim nastojanjima – rekao je on, piše BN.

Ambasadorica Ujedinjenog Kraljevstva: Ovo nije kolonijalizam

Ambasadorica Ujedinjenog Kraljevstva odbacila je navode Rusije da je „kolonijalizam“ to što je međunarodna zajednica prisutna u BiH, te da je razlog prisustva da BiH bude stabilna i funkcionalna zemlja.

- Postoji jedna prijetnja tome danas, a to je Milorad Dodik, predsjednik Srpske. Njegovi secesionistički potezi, njegovi neustavni zakoni, prijetnje usvajanjem novog antidejtonskog ustava predstavljaju direktnu prijetnju suverenitetu, terotorijalnom integritetu i nezavisnosti - stava je Karen Pirs, specijalna izaslanica Velike Britanije za BiH, prenosi N1.

Nebenzja: BiH osloboditi od OHR-a

Ambasador Rusije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja napustio je sjednicu tokom izlaganja Kristijana Šmita rekavši da ne želi slušati pristrastan izvještaj Kristijana Šmita.

- Želimo iskazati da se ne slažemo sa prisustvom Šmita kao tzv. visokog predstavnika. Savjet bezbjednosti ga nije podržalo kao visokog predstavnika. Postoji 25 godina prakse podržavanja viskog predstavnika i bez ovlaštenja SB sigurnosti to mjesto ostaje upražnjeno. On nema pravo da govori u ime međunarodne zajednice, može boraviti u privatnom svojstvu i tako ga posmatramo danas. Ne namjeravam provoditi vrijeme slušajući njegove pristrasne ideje - rekao je ruski ambasador.

Na sjednicu se vratio kada je Šmit završio izlaganje, a u obraćanju prisutnima poručio da je vrijeme da OHR ode iz Bosne i Hercegovine.

- Nalog za hapšenje Dodika samo pojačava tenzije u zemlji i regionu umjesto da radimo na tome da ih smanjimo. 23. aprila je bio incident u Istočnom Sarajevu gdje je grupa iz SIPA-e pokušala da uručio nalog za hapšenje Dodika i to možemo samo shvatiti kao jednu provokaciju. Jedan od inspektora SIPA-e je osumnjičen za ratne zločine protiv srpske populacije, a jedan se sumnjiči za veze sa stranim i tajnim agencijama. Mi smo uvjereni da Savjet UN-a treba izraziti da je ovo neprihvatljivo, pogotovo ako uzmemo u obzir ulogu zapada koji učestvuje u uvođenju bezakonja. Ovo destruktivno ponašanje je srž sadašnje krize. Pokušaji da se sva odgovornost stavi na Banjaluku kao što smo čuli danas, nisu od pomoći i prihvatljivi. Trebamo se fokusirati na uzroke ove krize, a ne na logičke posljedice. Ne samo da nije fer izdvajati srpski narod, već je i kontradiktorno i takvi potezi nas vode samo do zastoja. Bilo bi dobro osloboditi stanovnike BiH spoljašnjih uticaja koje truju okolnosti. Trebaju preuzeti odgovornost za sebe i svoje odluke. Predlažemo da Savjet izda jednu trezvenu procjenu stanja u BiH - rekao je Nebenzja.

Geng Šuan: Glavni uzrok problema je korišćenje bonskih ovlaštenja

Za političku krizu BiH i Kina optužuje Zapad i visokog predstavnika u BiH.

- Kristijan Šmit je dodatno pogoršao situaciju u BiH pozivanjem na takozvana bonska ovlašćenja i unio neslogu i tenzije među stanovništvo u BiH, umjesto da ih ublaži - izjavio je kineski ambasador u UN Geng Šuang.

On je istakao da je Šmit doveo BiH tešku političku sitauciju.

Podsjećajući da osuđujuću presudu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i da je Narodna skupština je donijela određene zakone, kineski predstavnik u UN Geng Shuang je rekao da je to dovelo do etničkih tenzija.

- Trenutne tenzije ne služe ni jednoj strani, ne idu u pravcu mira i sigurnosti - rekao je on, prenosi BN.

Geng je podsjetio da Savjet bezbjednosti UN nije podržao imenovanje Šmita, te da OHR ima ulogu i ovlašćenja u posebnim situacijama i ne treba ih smatrati trajnim.

Prema njegovim riječima, Kina poziva sve strane u BiH na uzdržanost i otvoren i konstruktivan dijalog.

- Ako se dozvoli da se pogorša situacija, to će automatski ugroziti interese svih u BiH - upozorio je Geng.

Geng je ponovio da je Kina dosljedna kada se radi o stavu da treba poštovati suverenost i teritorijalni intergritet BiH, te da konstitutivnim narodima u BiH treba dozvoliti nezavisno upravljanje.

Šmit kritikovao vlast Republike Srpske

Na samom početku svog izvještaja, Krisitijan Šmit je iznio svoje viđenje situacije koja je nastala nakon što je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu Miloradu Dodiku za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. Šmit je „posebno opasnim korakom“ nazvao namjere vlasti u Republici Srpskoj da uđu u proceduru novog ustava.

- Nakon presude, Dodik je intenzivirao napade na ustavni poredak. Čak je i ukazao na mogućnost secesije – rekao je Šmit i podsjetio kako je Ustavni sud BiH poništio sve zakone koje je usvojila NSRS.

– Institucije stvorene Dejtonom kao što je Ustavni sud BiH moraju spriječiti ove akcije kako ne bi došlo do raspada države, rekao je Šmit te ocijenio da je koalicija na nivou BiH ozbiljno ugrožena i da je došlo do oklijevanja na EU putu.

Šmit je rekao da mu posljednjih dana sve više prilaze građani svih nacija i pitaju: „Gospodine Šmit, možete li se pobrinuti da ovdje opet ne izbije rat?“