Iako je CIK osigurao 112,5 miliona KM za uvođenje novih tehnologija za izbore, veliko je pitanje da li će te tehnologije biti upotrijebljene na izborima 2026. godine, s obzirom na to da procedure koje treba sprovesti nisu nimalo jednostavne, a posebno osiguranje političke volje za izmjenu Izbornog zakona BiH.

Naime, da bi se nove tehnologije uopšte implementirale, neophodno je izmijeniti Izborni zakon BiH.

- Postoji potreba za izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, kao što je, na primjer, redizajn glasačkog listića, kako je to predloženo u Studiji izvodljivosti, s obzirom na to da dosadašnje formate ne podržava nijedan skener, a sa četiri listića za četiri nivoa vlasti postoji problem osiguranja tajnosti glasanja i brzine rada skenera i mogućih gužvi. Takođe, potrebno je propisati da su rezultati brojanja putem skenera 'utvrđeni rezultati izbora', s obzirom na to da ukoliko ostane i ručno brojanje, postavlja se pitanje svrsishodnosti skenera - navodi se u odgovoru Centralne izborne komisije BiH na jedno od postavljenih pitanja poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

CIK navodi i da je izmjena Izbornog zakona BiH bitna i sa aspekta pravne osnove za sprovođenje tendera, jer bi bio veliki problem ukoliko bi se izvršila nabavka, a skeneri ne bi podržavali postojeća zakonska rješenja.

Ako se uzme u obzir da u BiH trenutno ne postoji nikakva većina i da mnogo manje stvari nemaju podršku, teško je očekivati da će u skorije vrijeme biti moguće postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH, posebno ako se uzme u obzir da uskoro ulazimo u izbornu godinu, u kojoj se po pravilu Izborni zakon ne mijenja.

Dalje, problem uvođenja novih tehnologija je i u tome što ne postoji saradnja Ministarstva finansija i trezora BiH i Centralne izborne komisije, jer postoji potreba i da se dio od 112,5 miliona KM koje je CIK dobio "prelije" i u Agenciju za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA).

- Potrebno je pripremiti tendersku dokumentaciju. IT odjel u CIK-u gotovo ne postoji, a znanja institucije o tehnologijama u izbornom procesu su vrlo skromna. Za potrebe pilot-projekta ove nabavke su vodili donatori, a CIK ove procedure mora voditi na temelju odredbi Zakona o javnim nabavkama, koji je poprilično rigidan i strogo formalan - navode u CIK-u.

Ističu i da su pristupili izradi tenderske dokumentacije, a da je trenutno dilema da li tu nabavku podijeliti na više njih i na lotove, te da bi se vrlo lako moglo desiti da nabavku hardvera dobije jedna firma, a softvera druga firma, koja bi trebalo da izradi taj softver za tehnologiju koju ne poznaje, a uz sve to tehničku podršku bi mogla dobiti treća firma, što bi proces učinilo "gotovo nemogućim".

- S obzirom na iznos nabavki i politički kontekst vezan za donošenje odluke o osiguranju sredstava, postoji velika vjerovatnoća uloženih žalbi, što sami proces dodatno usložnjava i pomiče rokove za realizaciju, a u nekim slučajevima i potrebu za ponavljanjem cijelog postupka - navode u CIK-u.

Kada je riječ o samim rokovima, u CIK-u kažu da za izradu tenderske dokumentacije treba 20-30 dana, a s obzirom na to da treba raspisati međunarodnu nabavku, rok za prijavu treba da bude 45 dana. Nakon toga treba ostaviti deset dana rok za žalbu, a dodatnih deset dana za evaluaciju, te još najmanje toliko za dobijanje saglasnosti Pravobranilaštva BiH i sklapanje ugovora.

- Sredstva su postala operativna tek od 21. avgusta 2025. godine i od tada CIK ima mogućnost usvajanja plana nabavki i raspisivanja tendera. U idealnim uslovima ugovor bi mogao biti sklopljen krajem 12. decembra 2025. godine, s tim da eventualne žalbe sve ovo odgađaju - istakli su u CIK-u.

Jedan od problema koji će odužiti nabavku je i činjenica da nijedna firma u svijetu trenutno nema 6.000 skenera i 6.000 uređaja za identifikaciju birača na lageru i za njihovu izradu i transport trebaće minimalno tri do četiri mjeseca od dana sklapanja ugovora.

- Tek nakon isporuke započinju aktivnosti integracije softvera, konfiguracije uređaja, vršenja potrebnih testova, otklanjanje nedostataka, te preostale neophodne aktivnosti vezane za pripremu uređaja - piše u odgovoru CIK-a.

Uz sve ovo, problem će biti i eventualno skladištenje robe koja se nabavlja jer uređaji treba da budu na temperaturi od 10 do 27 stepeni, sa vlažnošću od 30 do 60 odsto. Potreban je i prostor za konfiguraciju i pripremu uređaja, a osiguranje skladišta je neophodan uslov.

- Nemoguće je izgraditi adekvatno skladište u ovom kratkom roku - kažu u CIK-u.

Poseban problem za uvođenje novih tehnologija predstavljaju i ljudski resursi, a u CIK-u ističu da ni posljednje izmjene Izbornog zakona BiH nisu praćene adekvatnom sistematizacijom. Novi pravilnik o unutrašnjoj sistematizaciji, njegova izrada i pribavljanje potrebnih saglasnosti traju već dvije godine, s tim da tom novom sistematizacijom nisu obuhvaćeni novi poslovi vezani za uvođenje tehnologija u izborni proces.

- Uz sve navedeno, uz ionako skromne resurse, raditi i na svim neophodnim poslovima vezanim za uvođenje tehnologija u izborni proces je nemoguće - kažu u CIK-u.

Za potrebe projekta potrebno je osigurati, između svega ostalog, i 5.300 operatera i pet odsto rezervnih operatera, zatim "nacionalni pozivni centar za podršku" u kojem bi bilo 70 mjesta, plus sedam supervizora, te još 90 koordinatora koji će pripremiti uređaje za izbore.

- Ove brojke same po sebi govore o dimenzijama procesa, teškoćama sa pronalaskom dovoljnog broja potrebnih ljudi, njihovom selekcijom i edukacijom, ali i administrativnim poslovima vezanim za imenovanja, pripreme ugovora o djelu, isplatu i statistiku - ističu u CIK-u i naglašavaju da se svi poslovni procesi moraju korigovati zbog prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.