Suđenje u predmetu “Atif Dudaković i drugi” je nastavljeno nakon dvije godine pauze zbog pandemije virusa korona, a statusnu konferenciju je obilježio zahtjev odbrane da pojedinim optuženima budu ukinute mjere zabrane, odnosno vraćena dokumenta da bi, između ostalog, mogli putovati u inostranstvo, što je izazvalo nevjericu i šok u Srpskoj.

Prvooptuženi u ovom slučaju pred Sudom BiH je bivši komandant Petog korpusa tzv. Armije RBiH Atif Dudaković koji je rukovodio vojnom operacijom “Sana 95”, a optužnica je potvrđena i za još 16 njegovih saboraca kojima se stavljaju na teret zločini nad srpskim civilima i vojnicima na području Krajine. Proces bi, kako je poručeno početkom ove sedmice na statusnoj konferenciji, kojoj zbog bolesti nije prisustvovao Dudaković, trebalo da bude nastavljen 25. aprila.

Iako nije praksa da se na statusnim konferencijama raspravlja o izrečenim mjerama zabrane, advokatima pojedinih optuženih je dozvoljeno da iznesu prijedloge za njihovo ukidanje. Svima u predmetu su zabranjena putovanja van BiH i oduzete putne isprave, što za neke od njih, kako su prenijeli mediji riječi advokata, a s obzirom na dužinu trajanja ovog procesa, predstavlja ozbiljan egzistencijalni problem jer su većinom radili van granica BiH, u Sloveniji, Austriji ili nekim od drugih zapadnih zemalja. Advokati su, prema navodima, tražili da im budu ukinute mjere da bi optuženi mogli da, kako je preneseno, rade i izdržavaju porodice koje ne žive u BiH, te i zbog zdravstvenih problema najužih članova porodice.

Za odgovor na te zahtjeve dat je rok od osam dana, a iz Srpske je poručeno da Sud ni slučajno to ne smije prihvatiti. Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić kaže za “Glas” da je van svake pameti i način na koji je podnesen zahtjev.

- Njima je izrečena mjera oduzimanja ličnih dokumenata radi zabrane napuštanja teritorije BiH. Postavlja se logično pitanje - da li će oni, ako se ročišta održavaju jednom sedmično, a traženo je i da budu dva puta jer je dosta vremena izgubljeno, otići da rade pet dana u inostranstvu, što je apsurdno, pa se vratiti na ročište ili je to, u stvari, zahtjev koji bi mogao sve ugroziti. S druge strane, mogu da rade i u BiH - kaže Kojić.

Sud, smatra, ne smije da nasjedne na takav zahtjev jer oslikava da su namjere sasvim drugačije.

- Mjere treba da ostanu da bi se obezbijedilo njihovo prisustvo. Možda je advokat na ovaj način indirektno otkrio namjere - kaže Kojić koji nije, dodaje, do sada vidio ovakav zahtjev da bude dozvoljen odlazak i rad izvan BiH nekome kome je suđenje u toku.

Podsjetio je i da kod optuženih lica srpske nacionalnosti mjere ostaju do kraja, posebno za one sa dvojnim državljanstvom, a da proces uglavnom prate iz pritvora. Predsjednik Saveza logoraša RS Anđelko Nosović podvlači da je slučaj veoma ozbiljan i da nije riječ o nekom saobraćajnom prekršaju, već da su optuženi za monstruozne zločine.

- Ako bi se napravio ovakav ustupak, ne bi bilo dobro, a još veća bi muka bila ako se nešto krupnije krije iza zahtjeva. Predugo se čekalo da predmet uopšte dođe na dnevni red, a sada se traže rupe u zakonu ili drugi način za opstrukciju procesa - rekao je Nosović za “Glas Srpske”.

Atif Dudaković je uhapšen u Bihaću u aprilu 2018, a suđenje je počelo godinu kasnije. Na ročištu se izjasnio da nije kriv, a predstavnici Srpske i organizacija proisteklih iz posljednjeg rata, s druge strane, podsjećaju na snimak prilikom napada na Bosanski Petrovac i naredbu da kolju, pale, siluju, ubijaju sve što je srpsko.

Optužnica

Osim Atifa Dudakovića, za zločine u Bosanskom Petrovcu, Bosanskoj Krupi, Ključu, Sanskom Mostu te okolnim selima i ubistva više od 300 lica, progon i uništenje vjerskih objekata, terete se i Ekrem Dedić, Sanel Šabić, Ibrahim Šiljdedić, Safet Salihagić, Adis Zjakić, Hasan Ružnić, Redžep Zlojić, Samir Solaković, Fatmir Muratović, Muharem Alešević, Husein Balagić, Edin Domazet, Ejub Konježić, Ibrahim Nadarević i Said Mujić.