Na suđenju za zločine u više krajiških opština u predmetu "Atif Dudaković i drugi", svjedoci Tužilaštva BiH iznijeli su saznanja o članovima svojih porodica koji su u ljeto 1995. godine bili na području Bosanskog Petrovca i naveli da su im posmrtni ostaci pronađeni nakon rata na područjima kojima je prolazio Peti korpus takozvane Armije BiH, dok neki od njih još nisu pronađeni.

Neđeljko Petrović je rekao da je do avgusta 1995. s porodicom živio u selu Rainovci u opštini Bihać i da je bio vojno angažovan.

On je naveo da je njegov otac Boško, kada je pokrenuta hrvatska akcija "Oluja" otišao sa stokom kod poznanika Daneta Radoševića u selo Vrtoče.

On je dodao da su posmrtni ostaci njegovog oca identifikovani 2007. godine.

Petrović je naveo da su objekti u njegovom porodičnom domaćinstvu porušeni, prenosi Birn.

Za zločine počinjene na području Bosanskog Petrovca, Ključa, Bosanske Krupe i Sanskog Mosta, uključujući ubistva više od 300 osoba, progone i uništenje vjerskih objekata, optuženi su bivši komandant i pripadnici Petog korpusa takozvane Armije BiH – Atif Dudaković, Sanel Šabić, Ibrahim Šiljedić, Safet Salihagić, Adis Zjakić, Hasan Ružnić, Redžep Zlojić, Samir Solaković, Fatmir Muratović, Muharem Alešević, Husein Balagić, Edin Domazet, Ejub Koženjić, Ibrahim Nadarević i Said Mujić.

Na pitanja branioca Asima Crnalića, svjedok Petrović je kazao da nema saznanja kako je stradao njegov otac.

Branioca Ifeta Ferageta interesovalo je da li je njegov otac bio mobilisan, što je svjedok negirao.

On je rekao je da je stradao kada je tim područjem prolazio Peti korpus.

- Ne znam kako je ubijen, samo znam da je ubijen - rekao je Petrović.

Svjedok Tanja Runić rekla je da je u avgustu 1995. s djecom napustila Petrovac, a njeni roditelji su ostali i išli u selo raditi u bašti.

Ona kaže da je njena majka došla u Banjaluku, a otac Nikola Dragić nije htio krenuti iz sela.

- Do dana današnjeg nemamo saznanja o njemu - tvrdi Runićeva.

Na pitanja branioca Mirsada Crnovršanina, ona je navela da je početkom avgusta Hrvatsko vijeće odbrane granatiralo put kojim su išle izbjeglice iz Krajine i da je bilo civilnih žrtava.

Na sugestiju branioca da je njen otac nosio vojničku košulju, Runićeva je rekla da on nije bio mobilisan i da je bio 1931. godište.

Crnovršanin je rekao da u dokumentaciji piše da je nestanak njenog oca prijavljen 15. oktobra, na šta je Runićeva rekla da je tako konstatovao Crveni krst.

Tužiocu Marijani Čobović je rekla da su oni prijavili nestanak čim je majka došla u Banjaluku polovinom septembra.

Mirjana Jovković je kazala da je njena tetka Mileva Bijelić iz Hrvatske krenula u koloni na početku akcije "Oluja" i posljednji je put viđena u okolini Petrovca.

Ona je dodala da je studirala u Banjaluci i da se raspitivala za tetku, čiji su posmrtni ostaci pronađeni u okolini Petrovca.

Branilac Belma Balijagić Džuho je Jovkovićevu pitala da li joj je poznato da je u dokumentaciji navedeno da je smrt njene tetke nastupila u avgustu.

Jovkovićeva je rekla da je tako navela kada se raspitivala za nju, jer je tada bio zbjeg iz "Oluje".

Branilac je navela da u dokumentaciji piše da je smrt nastupila prirodnim putem, što Jovkovićevoj nije poznato.

Tužilac Čobović je rekla da ima još oko 200 svjedoka, oštećenih, koji samo trebaju potvrditi da su stradali članovi njihovih porodica.

Ona je predložila da se njihovi iskazi čitaju, s čim se nisu složili advokati, a neki od njih su predložili da Tužilaštvo odustane od tih svjedoka.

Nastavak suđenja je 16. oktobra.